DiliPost.Com (Covalima)- Doutor Espesialista Neurolojia Iha Hospital Referencia Suai, Eligio Agostinho de Araujo Soares,informa moras tuir prevalensia nivel mundial katak moras Cerebrovaskular konsidera numeru primeiru mate iha nivel mundial atinji 17,9 Milaun, mak lakon vida iha kada tinan.
Nune’e mos iha Timor Leste tinan kotuk 2023, primeira kauza da morte ba ema adultu joven mak moras Cerebrovascular iha Hospital Referensia de Suai, primeru trimestri iha tinan ida nee deit total mortalidade 18 pasientes no entre sira ne’e nain 6 mate tanba sofre moras stroke kakutak nian.
“Saida mak moras stroke/atakasaun iha kakutak Stroke /atakasaun iha kakutak ho terminolojia mediku nian bolu mos dehan moras sira iha cerebrovascular katak moras ne’ebe afeita ema nia vasos sanguineos (arteria no vena) kakutak nian,” dehan doutor Eligio ba Dili Post iha nia knar fatin Hospital Referal Suai, Kuarta ne’e.
Aliende ne’e, nia dehqn tuir Organizasaun saunde Mundial (OMS) define moras Cerebrovascular sai hanesan :Sindrome Kliniku Neurovascular ne’ebe mak hamosu ho maneira derepenti iha tempu ne’ebe agudu sintomas no sinais sira defisiensia neurolojiku fokal ho efektasaun funsionamentu encefalo ka kutak nian bele mos transitoria ou permanente no ikus mai desenvolve sai moras stroke isquemiku no Hemorajiku.
Nia hatutan tuir prevalensia nivel mundial katak moras Cerebrovaskular : konsidera numeru primeiru mate iha nivel mundial, estimado kuaze 17,9 Milaun lakon vida kada tinan.
“Ita nia nasaun Timor Leste iha tinan 2023, primeira kausa da morte ba ema adultu joven mak moras Cerebrovascular. Nune’e iha Hospital Referensia de Suai primeru trimestri tinan ida ne’e total mortalidade 18 pasientes no entre sira ne’e nain 6 mak mate tanba sofre moras stroke kakutak nian,” tenik doutor espesialista ne’e.
Nia dehan tan, kada tinan kuaze 17 milaun ema iha mundu mak hetan sofre moras cerebrovakular no ida nee sei aumenta bainhira la antisipa no prevene mak sei bele too numeru ne’ebe as ho 77 milaun ema mak sei hetan sofre moras ida nee iha 2030 oin mai.
Tan ne’e, nia esplika husi moras cerebrovascular ida nee rasik mos konsidera nia sai hanesan priemera kausa diskapasidade ba ema ho idade adultu, no segunda kausa atu moras kongnitiva hanesan Demensia depois de Demensia Alzheimer.
” Ba selos mak bele hetan sofre moras ida nee,ba ema sira ne’ebe mak ho fatores riskus sira ne’ebe mak ita klasifika ba rua,iha fatores risku lo modifikavel mak hanesan idade husi 40 anos ba leten bele mos antes ida ne’e maibe ho numeru nebe kiik, sexo mane no feto hanesan deit,” relata Eligio.
Maibe, nia deha ho antedecentes familia nian, no mos historia antes ho atake transitoria cerebral ho maneira repetisaun,no ba faktores risku sira modifikavel mak ema ne’ebe ho moras hanesan tensaun Arterial aas, Diabente mellitus, Hiperkolesterolemia ou kolesterol as, Obsidade (bokur), ema sira ne’ebe mak sofre hela moras fuan nian no mos ema sira ne’be moris ho estilu da vida la saudavel mak hanesan Fuma, hemu tua, kondisaun estres, sedentarismu, Dieta hahan la saudavel no ba sira estilu da vida la saudevel mak hanaran dehan “ LIFE STYLE HABITS AND STROKE”
Ne’e duni, nia relata oinsa mak bele akontese moras storke kakutak nian,Moras ida nee akontese ho mekanismu oin rua mak Ida ho manera oklusaun iha ida nia vasus sanguineo kakutak nian ne’be mai husi akumulasaun plakas ateromas ou grasa ne’ebe mak forma ba no halo oklusaun iha vasusanguineo kakutak nian ka iha pembuluh darah otak, ne’ebe halo intupidu entau la permite ran ne’ebe mak lori oksijeno no glukosa ba iha Neuron ka celula nerviosa la too, resulta hamate Celula.
Tanba, oksijenu no glukosa falta ou la sufisiente, no ida nee mak hanaran,Stroke Isquemiku iha Kakutak (Moras Cerebrovasukular tipu Isquemiku).
Ba ida fali seluk mak akontesimentu rupture ka nakfera iha ema nia vasusanguneo kakutak nian ou pembuluh darah otak, no ida nee kauza prinsipal make ma sira ne’ebe ho Tensaun Arterial aas. (Al)