Dílipost.com, 13 Agustu 2026 – Membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no estudante Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) sei hala’o marxa ezersísiu fiziku husi Crarás, Munisípiu Viqueque, liu husi eixu estratéjiku sira ne’ebé uluk FALINTIL atravessa, to’o iha Suku Abu, Munisípiu Baucau, hodi komemora aniversáriu FALINTIL ba dala-51.
Xefe Estadu-Maior Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek”, hateten katak marxa ne’e sei hahu iha Krarás iha loron 15 Agustu no remata iha loron 20 Agustu 2026 iha Suku Abu, Postu Administrativu Qelikaí, Munisípiu Baucau, ne’ebé sei sai fatin ba komemorasaun Loron FALINTIL ba dala-51.
Nia hateten, marxa ne’e la’ós de’it ezersísiu fiziku, maibé parte hosi esforsu atu lori memória nasional ba jerasaun foun liuhusi dalan sira ne’ebé uluk FALINTIL uza durante luta rezisténsia.
“Imi sei la lao iha dalan arbiru. Imi sei tuir eixu estratéjiku sira ne’ebé uluk FALINTIL atravessa, bainhira dalan ida-idak reprezenta esperansa sobrevivénsia no risku iminente ba mate,” dehan Falur Rate Laek.
Nia esplika katak durante jornada ne’e, partisipante sira sei liu hosi Crarás ba Manuboe, husi Loihuno liu Builo, kontinua ba Nahareca no Uaibobo, to’o iha Foho Matebian. Distánsia no fatin sira ne’ebé atravessa sei uza hanesan oportunidade atu hanoin hikas kapítulu importante sira iha istória rezisténsia Timor-Leste.
Falur Rate Laek mós hateten katak partisipante sira sei aprende kona-ba rekursu naturál sira ne’ebé sustenta guerrilleiru sira iha tempu privasaun, refújiu sira ne’ebé fó protesaun hosi serku inimigu no topografia rai ne’ebé uluk sai parte importante iha luta rezisténsia.
Nia afirma katak Foho Matebian, ne’ebé konsidera hanesan foho lulik nasaun Timor-Leste nian, sei sai pontu importante iha jornada ne’e tanba iha pasadu ema rihun ba rihun hetan refújiu no esperansa iha fatin ne’e.
“Refújiu no trajédia koeziste, tanba ne’e, iha foho ida-ne’e, hanesan sofrimentu no reziliénsia koeziste iha povu Timoroan tomak nia klamar,” nia hateten.
Komemorasaun FALINTIL ba dala-51 tinan ida-ne’e lori tema “Onra ba Mártir sira, Kompromisu ba Estabilidade no Dame”, ho subtema ba marxa “Uma Marcha, um aceno de palma reconciliador”.
Tuir Falur Rate Laek, tema no subtema ne’e iha objetivu atu transforma marxa sai hanesan forma omenajen ba mártir sira no, iha tempu hanesan, promove rekonsiliasaun no unidade nasional.
Nia mós apela ba jerasaun foun atu aprende hosi istória rezisténsia no uza memória ne’e hanesan inspirasaun hodi harii dame no estabilidade iha Timor-Leste.
Iha parte seluk, Vise-Reitora Asuntu Estudantil UNTL, Bia Ble-Hitu Jesus de Carvalho, hato’o agradesimentu ba Komandu F-FDTL tanba apoiu, kolaborasaun no akomodasaun ne’ebé fó ba estudante sira atu partisipa iha jornada lao ain ne’e.
Nia konsidera atividade ne’e la’ós de’it oportunidade ba estudante sira atu hala’o ezersísiu fiziku, maibé mós atu aprende no sente istória no patriotizmu.
Organizasaun ESHANA-UNTL, liuhusi Inocêncio Mau-Putar, hateten katak estudante sira partisipa iha jornada ne’e ho espírito atu kontinua no habelar istória rezisténsia ba jerasaun foun.
“Ami la haluha, ami sei kontinua. Ami maka jerasaun ida ne’ebé sei hatutan no habelar ita-nia istória ne’ebé tempu naruk nia laran,” nia dehan.
Nia afirma luta jerasaun foun nian ohin la’ós tan ba independénsia, maibé ba dezenvolvimentu no responsabilidade moral atu kontribui ba nasaun.
Inocêncio dehan jornada lao ain ne’e la’ós de’it atividade desportiva, maibé jornada ida ne’ebé iha espírito nasionalizmu no patriotizmu, no fó oportunidade ba estudante sira atu komprende di’ak liután situasaun difísil ne’ebé uluk kombatente rezisténsia sira hasoru iha ai-laran no foho sira.
Jornalista : Octaviana Costa













