Dílipost.com, Loron 26 Juñu 2026 – Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (ADB) aprova finansiamentu adisionál hamutuk tokon US$4.95 millaun ba Projetu Hadia Moris Kafé no Agroflorestal (CALIP) iha Timor-Leste. Fundu ne’e sei ajuda agrikultór ki’ik entre uma-kain 2.000 to’o 4.000 iha munisípiu ne’en Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera, Likisá no Manufahi atu adopta prátika agroflorestal sustentavel, hasa’e produtividade no kualidade kafé, hametin reziliénsia ba mudansa klimátika, no hadi’a seguransa ai-han no rendimentu komunidade rurál sira.
Finansiamentu ne’e kompostu hosi fundu tokon $4 husi Fundu Dezenvolvimentu Aziatiku (FDTL) no fundu tokon $950,000 husi Fundu Klima Verde ne’ebé iha Fundu Investimentu Programa Reziliensia Komunitaria.
Projetu ne’e sei habelar apoiu entre uma-kain agrikultór 2,000 to’o 4.000 iha munisípiu Aileu, Ainaro, Bobonaro, Ermera, Likisa no Manufahi.
“Kafe nu’udar fatór importante ida ba kondisaun moris rurál iha Timor-Leste,” dehan ADB Country
Operations Head and Officer-In-Charge for Timor-Leste Resident Mission Michael Walsh.
“Finansiamentu adisionál sei ajuda agrikultór sira atu adopta prátika reziliente sira, hadi’a kualidade kafé no produtividade, no kria oportunidade moris-di’ak ba feto, mane no joven sira,” nia haktuir.
Kafé mak Timor-Leste nia esportasaun naun-petroliferu boot liu no sai nu’udar fonte rendimentu boot ba komunidade rurál sira. Maibé, produtividade sei nafatin ki’ik tebes, no temperatura sa’e maka’as, mudansa iha modelu udan-sa’e no aumenta pestilensia no moras afeta produsaun kafé no ameasa ba kondisaun moris.
Finansiamentu ne’e sei hasa’e formasaun no demonstrasaun ba agrikultór sira kona-ba sistema agroflorestal reziliente sira ne’ebé adopta ona iha projetu ne’ebé la’o hela, no hametin adaptasaun ba eventu klimátiku extremu sira hodi asegura impaktu boot liu ba dezenvolvimentu.
Ida ne’e sei kontinua hametin kualidade kafé no merkadoria no mós sei ajuda governu atu hadi’a planeamentu no koordenasaun. Finansiamentu ne’e mós sei hasa’e apoiu moris ba feto no foin-sa’e sira iha komunidade sira ne’ebé prodús kafé.
Projetu ne’e sei kontinua lidera husi Ministeriu Agrikultura, Peskas, Peskas no Floresta, iha koordenasaun ho Sekretariu Estadu Igualdade no Asosiasaun Kafe Timor. Parseria hirak-ne’e sei ajuda hasa’e feto sira-nia partisipasaun ekonómika no hasa’e kadeia valór kafé nian.
ADB iha kompromisu atu apoia Timor-Leste nia esforsu atu harii setór agrikultura ida-ne’ebé produtivu, reziliente no inkluzivu, no mós hametin seguransa ai-han no kondisaun moris rurál sira.
ADF fó subsídiu ba nasaun sira ne’ebé kiak liu no vulneravel liu iha Azia no Pasifiku. Durante tinan 2021-2024, fundu ne’e ajuda ema na’in 384,000 husi kiak no hamosu servisu maizumenus 500,000.
ADB nu’udar banku dezenvolvimentu multilaterál ida-ne’ebé lidera hodi suporta kreximentu sustentavel, inkluzivu no reziliente iha Azia no Pasifiku. Servisu hamutuk ho nia membru no parseiru sira atu rezolve dezafiu kompleksu sira hamutuk, ADB uza instrumentu finanseiru inovativu no parseria estratéjika sira atu transforma moris, harii infraestrutura ho kualidade, no proteje ita-nia planeta. Hahú iha tinan 1966, ADB na’in husi membru 69 – 50 husi rejiaun ne’e.
Jornalista : Ercia Freitas












