PM Xanana Louva Lider Nasaun Membru G7+,ne’ebe Kontinua Luta ba Paz

Politika662 Views
banner 468x60

Nova Iorke (DILI Post)—Pessoa eminente g7+ atuál Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão louva líder hosi nasaun membru sira ne’ebé la hatene kolen hodi kontinua luta atu bele hetan páz iha ida-idak nia nasaun.

 

banner 336x280

Xanana Gusmão louva liu-hosi deklarasaun iha Simeira g7+ nian ne’ebé ko’alia kona-bá ‘Páz iha mundu no páz iha nasaun sira g7+; Dezafiu sira no Solusaun Hamutuk’ ne’ebé partisipa hosi Prezidente Repúblika Serra Leoa, Julius Maada Wonie Bio, Xefe Delegasaun sira hosi nasaun sira g7+ nian, iha Nova Iorke (25/09/2024).

 

Pessoa eminente ne’e konsidera hanesan onra boot ida atu bele hato’o diskursu iha Simeira ida-ne’e, iha ne’ebé halibur-malu la’ós de’it reprezenta nasaun sira, maibé mós hanesan komunidade ne’ebé halibur-an iha amizade, solidariedade no hamutuk iha kompromisu bá páz no estabilidade.

 

Xanana dehan, tinan 14 liu-bá, solidariedade ida-ne’e mak halibur inisiadór sira atu bele forma g7+, ho misaun ida atu apoia-malu iha esforsu sira hodi hetan páz.

 

Lema g7+ maka “Laiha dezenvolvimentu ne’ebé la ho páz” no “Adeus konflitu, bem-vindu dezenvolvimentu,” nasaun membru no inisiadór sira kompromete atu kria páz kontra dezafiu hotu-hotu. Liu-hosi prinsípiu, “Laiha buat ida kona-bá ita la ho ita,” g7+ apela bá komunidade globál atu respeita perspetiva no úniku kontestu iha dezenvolvimentu páz no dezenvolvimentu nasaun.

 

Nasaun membru sira g7+ nian hamutuk enfrenta dezafiu, maibé nafatin apoia-malu iha tempu difísil sira no fahe matenek bá malu kona-bá dalan bá páz.

Oras-ne’e daudaun, Xanana hetan inspirasaun hosi progressu ne’ebé atinjidu iha Somalia, Togo, Chad, Repúblika Sentru-Áfrika, Kosta Marfim nian no mós São Tomé e Príncipe, no respeita rezilénsia povu iha Áfrika, Azia-Pasífika no Karaíbas.

 

Xanana mós kontente ho asentu ne’ebé la permanente Sierra Leone iha iha Konsellu Seguransa ONU nian no mós mandatu bá Somalia iha futuru, nune’e fiar katak perspetiva hosi membru sira g7+ nian fó duni lisaun ne’ebé signifikativu kona-bá páz no estabilidade globál.

 

“Ha’u louva líder sira hosi ami-nia nasaun membru sira bá sira-nia esforsu ne’ebé la hatene kolen atu hetan páz no saúda mós rezilénsia hosi sira-nia povu,” Xanana Gusmão hateten.

 

Maki nune’e, nia dehan, tenke rekoñese frakeza sira.

 

Xanana Gusmão triste tebes bainhira Sudaun Súl, durante tinan barak nia laran luta bá independénsia, kontinua enfreta konflitu. Nia vizita nasaun ne’e iha momentu krize seidauk akontese no fó hanoin bá líder sira ho povu kona-bá konsekuénsia hosi funu.

 

Infelizmente, hotu-hotu assiste ona terus ne’ebé kle’an tebes hosi ema inosente sira enfrenta durante tinan hirak ikus-ne’e.

 

Atuál Xefe Governu TL ne’e sente triste assiste populasaun inosente hosi Iémen ne’ebé laiha salan, sira terus no hetan estragus tanba funu ne’ebé akontese.

 

Triste tebes mós assiste ema millaun-resin iha Afeganistaun tenke husik hela sira-nia hela fatin tanba kondisaun iha ne’ebá, sira enfrenta terus no ki’ak tanba komunidade internasionál la konsege alkansa estabilidade bá tempu naruk.

 

Nia lamenta tebes bainhira mosu konflitu iha Repúblika Demokrátik Kongo, nasaun ida ne’ebé riku ho rekusru naturál maibé nasaun ne’e kontinua moris iha pobreza nia okos.

 

Triste mós bainhira assiste metade populasaun iha Haiti moris iha pobreza nia okos, sira ne’e sofre bá konsekuénsia hosi kontra direitu no laiha seguransa.

 

Ida-ne’e hanesan ezemplu balun kona-bá sofrimentu ne’ebé akontese iha ita-nia nasaun.

 

Xanana mós deklara katak, nia hirus no laran susar assiste komunidade internasionál ne’ebé la konsege oferese apoiu signifikativu.

 

“Maski nune’e, ha’u mós laran susar no triste ho inkapasidade hosi líder sira no povu atu hili dalan bá dame no estabilidade. Ha’u pesoalmente assiste no akompaña ona poténsia dame iha nasaun sira-ne’e,” Xanana Gusmão subliña.

 

Loos duni katak, nasaun barak sai ona hanesan kampu bá funu nian ne’ebé dominante tanba influensiadu hosi forsa globál no rejionál. Maski nune’e, loos duni mós katak kondisaun konflitu sira-ne’e mosu tanba falta koezaun no unidade entre ita rasik.

 

“Ita tenke tenke sai hanesan ponte atu tutan divizionizmu ida-ne’e!. Ita presiza tebes atu hadame ita-nia diferensa! Ita tenke iha sentidu brani atu hahú prosesu hodi ko’alia kona-bá lia-loos. Ita mós tenke prontu atu perdua malu entre ita, ita tenke taka kapítulu kona-bá pasadu ne’ebé nakonu ho istória moruk atu bele loke dalan bá futuru ne’ebé naroman liu!,” nia apela iha intervensaun.

 

Xanana konta tuir katak, konsege atinji kestaun ne’e iha Timor-Leste. Hafoin tinan 24 okupasaun Indonézia, povu la’ós de’it sobrevive; maibé halo transformasaun sai nasaun ida ne’ebé nakonu ho kompromissu bá páz no estabilidade. Transformasaun ne’e la’ós de’it mai hosi konveniénsia maibé mós mai-hosi brani atu enfrenta pasadu. Liu-hosi ko’alia-sai lia loos, diálogu no rekonsiliasaun, povu enfrenta sofrimentu ne’ebé sira nia istória rasik enfrenta.

 

Ida-ne’e la’ós dalan ne’ebé mak fásil; kestaun ne’e obriga ninia povu atu perdua malu, kura fila-fali no konstrui fila-fali. Oras-ne’e, relasaun pasífika kooperasaun ho Indonézia, nasaun ne’ebé okupa ona povu TL durante tinan 24, sai hanesan prova forte rekonsiliasaun nian.

 

Nia informa katak, fulan ida-ne’e, Sua Santidade Papa Francisco fó onra ida bá TL liu-hosi ninia vizita, no rekoñese “ami-nia esforsu sériu atu bele hetan rekonsiliasaun mútua ho ami-nia maun alin sira hosi Indonézia”. Ida-ne’e la’ós de’it momentu rekoñesimentu de’it maibé validasaun bá dalan ne’ebé povu TL hili – dalan dame nian kona-bá divizionizmu.

 

Oras-ne’e daudaun tama ona iha tempu ida ne’ebé tensaun jeopolítika atinji ona faze ida ne’ebé lori preokupasaun boot, ha-fahe tiha órden internasionál no ameasa aliserse kooperasaun globál no multilateralizmu. Nasaun iha hela risku nia laran atu sai hanesan piaun iha kompetiasuan ejemónikas.

 

“Hanesan líder, ita-nia knaar maka tenke halo ita-nia povu ne’e unidade atu kontra forsa ne’ebé mai hosi liur ho esforsu atu esplora ita-nia divizionizmu. Bainhira ita halibur-malu iha-ne’e iha loron ohin, mai ita re-afirma hikas ita-nia kompromisu bá prinsípiu sira-ne’e ho espíritu foun. Mai ita utiliza plataforma g7+ ne’e la’ós de’it atu halo diskusaun maibé mós atu bele halo asaun!,” nia apela.

 

Atu taka, ho orgullu Primeiru-Ministru Xanana Gusmão anunsia intensaun TL nian atu bele sai hanesan uma-na’in bá reuniaun entre Ministru Negósiu Estranjeiru g7+ tinan oin iha Dili, nasaun ne’e iha momentu istóriku komemorasaun tinan 15 ezisténsia grupu g7+. Reuniaun ne’e sei sai hanesan serimónia ida; ida-ne’e sei sai hanesan momentu oportunu atu bele halo reflesaun kona-bá jornada, renovasaun kompromisu no trasa planu diresaun ida ne’ebé di’ak liu bá futuru.

 

Xanana hein katak esforsu sira loron ohin nian sai hanesan baze bá futuru iha ne’ebé dame ne’e la’ós de’it hela hanesan mehi maibé sai realidade bá ema hotu.

 

Reportajén Dili Post. 

 

 

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *