DiliPost(RAEOA).com-Grupu Potensiál iha RAEOA husu ba Governu tenke tau matan ba atividade produtivu sira iha área rural tanba kooperativa sira sempre hasoru dezafiu.
Reprezentante traballadora Maria Tasai haktuir Natnopo kompostu husi feto na’in 12, sira-nia atividade mak soru tais no produz Lakutobe, atividade refere fasilita sira hodi sustenta oan sira-nia eskola no halo uma.
“Ami-nia atividade mak halo Lakutobe no soru-tais, ami ba fa’an iha merkadu Numbei no Tono inklui pameran sira hanesan ne’e. Osan ne’e ami halo diskusaun hamutuk, kada tinan iha loron 6 fulan Marsu mak fahe osan, kada ema bele hetan rendimentu $ 600 até $700”.Hateten reprezentante trabailladora Maria Tasai iha exposisaun Pante Makassar RAEOA Tersa-feira ne’e.
Maria hatutan, grupu rai osan ba mudansa (Romanse), kada tinan mak deside fahe osan, kada semana tau osan hamutuk iha grupu Romanse depende ba osan ne’ebe hetan husi faan sasan hanesan soru-tais no Lakutobe.
“Ami hasoru dezafiu mak bainhira ami fa’an produtu lokal ne’e, ema la sosa ami fila mai haree kuandu aat ona fo han fahi de’it”, tenik Maria.
Grupu Natnopo hari’i iha tinan 2010, hala’o atividade ho fiziku, laiha makina no to’o agora seidauk hetan apoiu husi parte governu hodi moderniza sira-nia produtividade.
“Ami hakarak fa’an ami-nia produtu Lakutobe ba iha munisipiu seluk, maibé governu la tau matan ba ami, nune’e labele fa’an iha merkadu seluk, nafatin fa’an iha ami-nia rai Oe-Cusse”.dehan Maria Tasai.
Aleinde ne’e Koordenadora grupu Hada’et husi Viqueque, Nabila Celsia, hatete grupu ne’e hari’i iha tinan 2024, iha ne’ebe rejista membru sira hamutuk na’in 27 kompostu hosi feto na’in 5 no mane na’in 22 ho estatutu estudante.
Grupu ne’e ho misaun atu hadi’a ambiente, dezenvolve agrikultura no ekonómia komunidade liu husi ekipa ne’ebe ho prinsipiu vontade, badinas no esperansa, nune’e bele dezenvolve komunidade sira hodi kria rasik atividade no hetan osan.
“Se iha ona vontade maka ita tenke badinas, ita tenke pasiénsia no iha esperansa, ami hanesan voluntáriu, ami estudante rasik mak iha insiativa loke to’os eskolar iha eskola Falur Rate Laek Loihunu, Mamulak ho Eskola Kabirohan Viqueque,” sublina Maria.
Nia haktuir Grupu Hada’et oras ne’e produs ona adubu organiku, terras ho kompos, “iha ne’eba mós grupu halo debu tanba tempu ba loron bee menus, entaun grupu ne’e rasik iha insiativa hodi ke’e debu para iha tempu ba loron bee ne’e kontinua iha”.Esplika nia.
PERMATIL Suporta grupu Hada’et ho modo musan,maibé grupu nia preokupasaun mak la hetan suporta husi governu, tanba ne’e “husu governu atu bele apoiu ba ekipa ne’ebé servisu voluntáriu sira,hodi nune’e bele kontinua halo atividade”.Nia Informa.
Xefe Gabinete SEKoop,Leovogildo Belarmino rekunhese, grupu kooperativa iha atividade empreza makro, ki’ik no mediu, sira sempre hasoru dejafiu.
“Ita hari’i grupu kooperativa sira, ema na’in rua serbisu hamutuk sempre hasoru dezafiu barak, dezafiu balun iha parte teknika kona-ba finanseira, infrestrutura, promosaun no asesu ba merkadu hirak ne’e sempre hasoru bainhira iha hari’i grupu ida”. Katak nia.
Tanba ne’e mak papel SEKoop nian atu asegura legalidade sira liu -liu regulamentu ba koperativa sira, fasilita koperativa sira liu husi formasaun jestaun, lideransa no akontabilidade.
“Sekoop akompaña deit grupu sira ne’ebe iha inisiativa atu rejistu formal iha Ministériu Justisa, sira ne’ebe hala’o atividade negosiu tenke ba rejistu iha SERVE, IP, depois hetan sertifikadu ba faan produtu ou negosiu sira ne’ebe sira halo iha grupu laran”.Nia hatutan.
SEKoop mós investe ona iha investimentu barak ba produtidade atu hasa’e produtu agríkola liliu ba movimentu koperativa sira ne’ebe iha rai-laran no produtu saida deit mak sira produs, importante tebes mana serbisu hamutuk.
“Investimentu husi SEKoop barak liu ba produtidade atu hasa’e produtu agríkola liliu ba movimentu koperativa sira ne’ebe iha rai-laran no produtu saida deit mak sira produs, importante tebes maak serbisu hamutuk”, tenik Leovogildo
SEKoop nia papel mak tenke fo apoiu ba grupu kiik sira ne’ebe servisu iha area kooperativa nian no fo apoiu liu husi tranferensia publika ne’e fo ba grupu sira ne’ebe mak ezizte ona.
“Kada tinan SEKoop tau osan ba setor produtivu sira, tinan ida ne’e aloka osan ba setor produtivu hamutuk 1.8 milhões ba iha transferensia públika”.Nia dehan.
Atividade expozisaun ne’ebe envolve grupu produtivu hosi munisipiu 12 inklui Raeoa ne’e organiza husi OXFAM iha Timor-Leste, hamutuk ho Mata Dalan Institutu(MDI), Alumni Parlementu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Associação Jornalista Timor-Leste (AJTL) TILOFE,EAMO no FJDE no parséria sira seluk.
𝐉𝐨𝐫𝐧𝐚𝐥𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐉𝐮𝐥𝐢𝐚 𝐋𝐮𝐫𝐝𝐞𝐬 𝐝𝐨 𝐑𝐞𝐠𝐨.


















