Dilipost.com-Prezidente Repúblika (PR), Jose Ramos Horta, kondekora Grau Kolár Orden Timor-Leste (TL) nian ba Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Japaun nian mai Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Tetsuya Kimura.
Orden TL mak nasaun nia onra aas liu, ne’ebé fó ba indivíduu sira ne’ebé hala’o ona servisu esepsionál no méritu ba nasaun ne’e.
Embaixadór KIMURA simu kondekorasaun ida-ne’e tuir Dekretu Prezidente Repúblika Númeru 131 /2025, nu’udar rekoñesimentu ba Ninia servisu esepsionál hodi aprofunda relasaun bilateral entre Timor-Leste no Japaun.
Diplomata karreira ida-ne’ebé distintu dezde tinan 1986, Embaixadór KIMURA serbisu nu’udar Embaixadór ba Asuntu Ekonómiku no Sosiál sira iha Nasoins Unidas iha Nova Iorke, Konsul Jerál iha Munich, no Diretór-Jerál Ajénsia Desportu Japaun nian.
Embaixadór KIMURA hala’o kna’ar nu’udar Embaixadór Japaun nian mai Timor-Leste hahú iha fulan-Dezembru tinan 2022. Durante ninia mandatu, relasaun bilaterál entre nasaun rua eleva ba ” Parseria Komprensivu” liuhusi vizita altu nivel husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha fulan-Dezembru tinan 2023 no rezidente José Ramos-Horta iha fulan Agostu tinan 2025.
Kooperasaun dezenvolvimentu nian avansa signifikativamente iha Embaixador KIMURA nia lideransa, ne’ebé marka ho konstrusaun sala ospitál foun sira, sentru partus 20, no konstrusaun terminal aeroportu ne’ebé atu hahú, hamutuk ho projetu infrastrutura rural 155 ne’ebé remata tiha ona. Inisiativa xave sira habelar, inklui programa kultivasaun ai-funan fresku no inísiu investimentu boot Japaun nian iha konstrusaun ró no enerjia solar.
Ligasaun entre povu ho povu fortalese liu husi Programa Treinu Internu Tekníku ne’ebé hahú iha 2023 ho formandu Timoroan liu na’in 60 mak agora serbisu iha Japaun iha setór oioin. Kursu sira lian Japaun nian loke ona inklui iha UNTL, ho timoroan liu 40 hahú sira nia estudu iha Japaun no juventude timoroan hamutuk 100 resin vizita Japaun liuhusi programa JENESYS iha tinan tolu ikus ne’e.
Kondekorasaun ne’e subliña servisu Embaixadór KIMURA nian, ne’ebé fó benefísiu ba Timor-oan barak iha tinan hirak nia laran no fundamentál ba pás, estabilidade nasionál, no dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
“Embaixadór Kimura la’ós de’it servisu nu’udar diplomata ida; nia la’o hamutuk ho ita-nia povu. Liu husi vizita ba suku liu 90, nia liga parseria Japaun nian diretamente ba baze Timor-Leste nian, transforma diplomasia ba progresu tanjível iha saúde, infraestrutura, no oportunidade,” dehan Prezidente Repúblika iha ámbitu serimónia kondekorasaun ba Embaixadór Japaun nia mai TL iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite Tersa (16/12).
Prezidente Ramos-Horta afirma, ninia (Embaixadór KIMURA), dedikasaun kesi ona Parseria komprensivu ida ne’ebé fortes no vibrante liu, ne’ebé sei benefísiu ba jerasaun sira tuirmai.
“Kondekorasaun ida-ne’e nu’udar testemuña ba ida ba diplomata ida ne’ebé komprende no serbí duni ho laran ba ita-nia nasaun,” afirma PR Horta.
Dezde estabelese relasaun diplomátika iha tinan 2002, Timor-Leste no Japaun harii ona parseria forte bazeia ba respeitu ba malu no valór komun sira nu’udar nasaun marítima ho istória reziliénsia nian.
Japaun sai nu’udar apoiante xave ida ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu, fornese asisténsia iha infraestrutura, kuidadu saúde, edukasaun, no redusaun risku dezastre (no protesaun ambientál sira seluk), liuhusi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun nian (JICA).
Atribuisaun Grau Kolár Orden Timor-Leste nian ba Embaixadór KIMURA Tetsuya reflete respeitu no gratidaun ne’ebé kle’an husi povu Timor-Leste nian ba ninia servisu ne’ebé dedikadu no iha impaktu.
Iha fatin hanesan, Embaixador Tetsuya KIMURA hateten, Onra boot ida mai ba atu simu kondekorasaun ida ne’e ohin loron.
“Ha’u agradese tebes ba konsiderasaun di’ak husi Prezidente Repúblika. Ida-ne’e momentu ida ne’ebé emosionante tebes ba ha’u hafoin tinan tolu servisu iha Timor-Leste. Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia agradesimentu sinseru dala ida tan ba Prezidente ba orientasaun no asisténsia ne’ebé fó mai ha’u durante ha’u-nia mandatu iha Timor-Leste no apoiu kontínuu ba Japaun no povu Japaun iha períodu tempu ne’ebé naruk liu, dezde antes ha’u-nia mandatu,” dehan Kimura.
Nia hateten, haree fali ba tinan tolu ikus ne’e, hanesan priviléjiu ida atu sai sasin ba momentu istóriku Timor-Leste nia adezaun ofisiál ba ASEAN.
“Ha’u vizita uluk Timor-Leste iha tinan 2000 nu’udar diplomata foinsa’e ida ne’ebé destakadu iha ami-nia Embaixada iha Jakarta. Ha’u vizita fali Timor-Leste iha tinan 2008 bainhira Japaun lidera diskusaun kona-ba Timor-Leste iha Konsellu Seguransa ONU nian. Liuhusi ha’u-nia knaar nu’udar Embaixadór, ne’ebé hahú iha 2022, ha’u iha oportunidade atu observa rasik Timor-Leste nia prosesu harii nasaun to’o adezaun ba ASEAN. Japaun tulun Timor-Leste nia esforsu harii nasaun dezde tinan 1999 no sei kontinua la’o hamutuk hodi rezolve Timor-Leste nia esforsu sira iha futuru,” haktuir nia.
Kona-ba Relasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e dezenvolve liután liuhosi vizita nível-altu sira, hahú ho vizita ba Japaun hosi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão iha Dezembru 2023. Primeiru-Ministru sira hosi ita-nia nasaun rua konkorda atu eleva relasaun ba “Parseria Abranjente”, ne’ebé hametin liután hosi Prezidente nia vizita ba Japaun iha fulan-Agostu tinan ne’e.
Pesoalmente, akompaña Sua Exelénsia, Prezidente, nia vizita ba Japaun maka pontu aas liu iha nia kareira diplomátika. Ida-ne’e hanesan ksolok boot ida atu hamutuk esperiénsia hahán Japaun nian, moris loroloron nian, no istória ho Prezidente ida, ne’ebé iha koñesimentu kle’an kona-ba kultura Japaun nian, ne’ebé mós hanesan
1 admiradór ida hosi Diretór Akira Kurosawa, no ho komprensaun di’ak kona-ba espíritu “samurai” – kortézia ba ema seluk, kumpre ita-nia liafuan, no importánsia husi integridade.
Susar atu reflete kona-ba tinan tolu nee iha diskursu badak ida, maibé buat ida ne’ebé nia haka’as-an atu halo ho konxiénsia maka atu vizita área rurál sira ho posivel. Bainhira konta fali, sai katak nia vizita ona aldeia 90 liu iha munisípiu hotu-hotu durante tinan tolu ikus ne’e.
Nia halo vizita sira-ne’e iha okaziaun sira hanesan inaugurasaun ba edifísiu eskola sira, sentru saúde sira no instalasaun bee moos sira nian.
”Ha’u mós vizita ona agrikultór sira, liuliu grupu feto sira, ne’ebé serbisu ba kultivasaun ai-funan ka modo fresku sira. Infraestrutura lokál liu 155 maka konstrui ona durante ha’u nia mandatu tinan tolu, no esforsu sira- ne’e sei kontinua maski ha’u nia mandatu remata ona. Benvindu kalorozu ne’ebé maka hato’o mai ha’u hosi rezidente sira iha aldeia barak sei sai nafatin hanesan memória sira ne’ebé maka labele haluha,” sublina Embaixador Japaun ne’e.
Nia mos relata kona ba projetu importante balu la’o hela entre ita-nia nasaun rua, inklui konstrusaun terminál pasajeiru nian iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, projetu Ospitál Nasionál Guido Valadares, no inisiativa investimentu privadu sira hanesan konstrusaun ró no mega sentrál solar.
Ne’e duni, nia apresia tebes ba membru Governu TL sira-nia dedikasaun no parseria besik. Enkuantu sira la konsege kompleta preparasaun hotu-hotu durante halo nia kna’ar,
”Ha’u hein atu vizita fali Timor-Leste nu’udar turista hafoin ha’u-nia reforma hodi haree projetu sira-ne’e remata no asiste Timor-Leste nia dezenvolvimentu ba oin ho ha’u-nia matan rasik,” tenik Tetsuya.
2 husi ofisiál governu Timoroan lubuk ida kona-ba implementasaun projetu kooperativa sira. Ba membru komunidade Japonés sira, obrigado ba kooperasaun ne’ebé besik liuhosi atividade sira ne’ebé konduzivu ba sosiedade iha TL no ba partisipasaun iha eventu sira hanesan Festivál Japaun nian.
”Ha’u respeita duni esforsu naruk husi sidadaun Japaun ida-idak, servisu hamutuk ho povu Timoroan iha nivel komunidade. Liután, ita iha belun Timor-oan barak, ne’ebé dedikadu ba interkámbiu ema ba ema entre ita-nia nasaun rua ne’e. Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia apresiasaun boot ba ita-nia maluk Timoroan sira. Ha’u agradese mós ho laran tomak ba jornalista sira hotu ne’ebé halo ona kobertura ba atividade barak husi ami-nia Embaixada inklui sira ne’ebé iha área remota sira,” relata embaixador ne’e.
Nia hatuitan Ikus liu, nia apresiasaun ba kolega Timoroan no Japaun husi nia Embaixada no JICA. Liu-husi sira nia apoiu, nia bele kumpre knaar ba tinan tolu.
Opurtunidade ne’e nia agradese tebes ba nia kaben no oan-feto tanba moris hamutuk ho nia iha Timor-Leste, goza sira tempu iha ne’e, partisipa iha interkámbiu barak, no introdús kultura Japaun nian.
Aliende ne’e nia dehan Timor-Leste to’o ona pontu virajen ida ho adezaun ba ASEAN, hetan oportunidade signifikativa ida ba dezenvolvimentu liuhosi prosesu integrasaun.
”Ha’u iha konfiansa katak Timor-Leste sei aproveita didi’ak oportunidade ida-ne’e hodi alkansa kreximentu ne’ebé sustentável. Japaun sei kontinua la’o hamutuk ho Timor-Leste nu’udar parseiru fiar-na’in no fuan ba fuan.” hakotu Tetsuya.
Jornalista : Lusiana Ximenes


















