DILI Post(Oe-cusse) com-Oxfam iha Timor Leste hamutuk ho Matan Dalan Institutu realiza expozisaun iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse no Ambeno hodi promove foin sa’e sira iha setór produtivu hanesan agrikultura ho turizmu iha Oe-Cusse.
Diretór Matadalan Institutu(MDI)Estevanos Coli relata expozisaun ida ne’e realiza tamba prosesu ida kolabarosaun entre grupu Sira iha projetu hakfoun ho grupu produtór foin sa’e sira,iha munisípiu Hotu-hotu expozisaun ida ne’e,La’os atu hatudu de’it kona-ba produtu maibé oinsá maka foin sa’e Sira bele aprende ba malu,Kona-ba meius sira ne’ebé maka sira uza Kona-ba dezenvolvimentu setór produtivu iha prosesu ida ne’e,Ita hakarak Loke espasu Diálogu entre Sira grupu produtór foin sae Sira ho Governu no parseiru Sira hotu atu iha komitmentu hanesan no hanoin hanesan Kona-ba ideia dezenvolve feto produtivu Sira rasik atu bele diversifikasi ekonómia rai laran.
“Ita hanoin katak prosesu ida ne’e sei lori tempu naruk maibé hanoin di’ak atu bele kompletu setór petrolíferu ne’e bele maka dala barak nia fó retornu barak liu”.Relata Diretór MDI Estevanos Coli ba Jornalista liu husi nia diskursu iha edfísiu , Palaban, Pante Makasar, Oe-Cusse (23/09/2025).
Nia Subliña ho atividade expozisaun ne’e bele dezenvolve setór produtivu iha diversifikasaun ekonómia bele tulun mákina du Estadu.
” Mákina de dezenvolvimentu husi área rurál maka sa’e ba nasional, entaun hirak ne’e maka ema Sira ne’ebé maka iha inisiativa liu-liu foin sa’e Sira grupu oragizadór Sira seluk no grupu kooperativa sira,atu hahú hatene oinsá maka komunika, Sira bele koiñese malu atu troka Sira nia hanoin dezenvolve sira nia setór hodi loke ba iha oportunidade sira seluk liu-liu oinsá maka halo prosesamentu ba iha aihan halo distribuisaun asesu merkadu no jestaun finanseiru ba sira nia grupu,sira nia produtivu rasik Sira bele sustentablidade ba oin.
Iha grupu organizadu sira mai husi oin-oin Sira grupu lokál iha grupu rua nulu(20) no grupu foin sa’e sira reprezenta husi munisípiu sanulu resin tolu(13) Hotu-hotu iha ne’e ohin loron Sira sei ko’alia ho autoridade governu no mós konvida parlamentu nasional komisaun B maibé Sira la disponivel,antes sira iha disponiblidade atu mai ohin Sira iha ajenda plenária semana ne’e,Sira labele mai maibé iha diálogu ne’e loke oportunidade la’os ba foin sa’e de’it maibé ba governu mós.
“Tamba durante ne’e ita hanoin katak atu dezemvolve setor produtivu ne’e Laos deit ne’e,La’os responsabilidade governu nian, maibé responsabilidade ema hotu nian dala ruma,ita hanoin katak governu maka lakohi resposta maibé investe orsamentu ne’ebé maka kada tinan aloka barak liu ba setór ne’ebé maka aitem ne’ebé, La’os atu dezenvolve setór ekonómia, dezenvolve setór produtivu no investe iha setór produtivu hanesan agrikultura,turizmu no setór sira seluk,entaun ho hanoin ida ne’e maka,Ita konvida sira hotu-hotu mai iha ne’e governu, Komunidade, foin sa’e Sira hotu tempu atu investe osan husi fundu minerai nian,ba iha setór produtivu sira.
atu ita alerta ba parlamentu iha tempu besik governu sei aprezenta orsamentu no parlamentu atu investe bebeik ba iha setór produtivu bele dezenvolve ita nia rai ho modediversifikasaun ekonómia ne’ebé maka buras iha Ita nia rai hahú husi baze”.Esplika nia.
Nia Esplika Oecusse ne’e rai enklave,rai ne’ebé mak bele halibur ema hotu bele hamutuk ho munisípiu sira seluk bele aprende ba malu.
“Ita hili Oecusse tanba Oecusse ne’e rai enklave rai ne’ebé maka bele halibur ema hotu bele hamutuk iha no munisípiu Sira seluk bele aprende ba malu la’os deit iha Oecusse maibé Ita hare husi aspektu seluk aspektu Sira iha fronteira ne’ebé maka haleu saida maka Ita aprende oinsá maka bele liga ho oportunidade trans Rejional oecusse ho nasaun viziñu hanesan Indonézia entaun kolega mai iha ne’e atu aprende Kona-ba prosesu Sira ne’e”.Informa nia.
Expozisaun ne’e ba faze daruak nian,faze primeiru iha Rabilau Maubisse iha fulan kotuk liu ba,no ida ne’e tama ba faze sira tuir mai.
“Ita prosesu hela expozisaun ida ne’e expozisaun ba faze daruak nian,faze primeiru iha rabilau iha fulan kotuk liu ba no ida ne’e tama ba faze segundu no faze Sira tuir mai,ita sei realiza ho eventu parese sei ketak oituan,maibé oportunidade nafatin fó ba grupu produtór no foin sae sira”.Nia afirma.
Nia Hateten Exposisaun Ida ne’e hetan apoiu husi difat liu husi progresivu no hamutuk opsaun parseiru Sira.
“Exposisaun Ida ne’e hetan apoiu husi difat liu husi progresivu no hamutuk opsaun parseiru sira implementa osan,maibé husi mata dalan institue $38 mill ne’e ba atividade hotu ne’e Laos ba Oecusse oan deit,maibé Oecusse, Dili no Ermera entaun iha Osan lubuk Ida ne’e maka Ita Kolaka ba iha atividade diferente Laos ba exposisaun deit maibé iha intervest metting ho komunidade lokal Sira ho autroridade lokal Kona ba dezenvolvimentu infraestrutura kanaliza ba diversifikasaun”.Nia Hatutan.
Iha Fatin hanesan Country Director OXFAM iha Timor-Leste Pankaj Anand hatutan tan katak, Eventu ida ne’e importante no envolve ema barak lao ho di’ak hodi loke espasu diálogu aberta ho foin-sa’e produtivu sira atu investe agora.
“Ita sei hare joventude husi grupo produtivu sira sei partilla informasaun ba ita kona-ba atingimentu no fallansu neebe durante sira hasoru iha sira nia knar servisu iha setor produtivu”.Nia Subliña.
Nia Subliña tan Iha fatin ida ne’e ita hare ba Joventude grupu produtivu foin sa’e sira atu servisu hamutuk hare oinsá sira bele fahe sira nia informasaun kona-ba kria oportunidade ba setór Governu.
“Ita espera katak ita sei hetan oportunidade ba grupu foin-sa’e produtivu sira oinsá atu hetan alinamentu formasaun teknika no Apoiu ho finanseiru, tanba eventu ida nee ita sei haforsa oportunidade ba dialogu ho komunikasaun ba parte hotu-hotu liu-liu ba dezafius neebe joventude sira hasoru no oinsà sira bele halo servisu ne’e importante ba parte hotu atu bele hatene.Maske
Ita hetan limitasaun hau espera katak eventu ida ne’e sei haforsa no ita sei servisu hamutuk hodi alkansa buat ne’ebé ita bele hala’o”.Nia Subliña
Aleinde ne’e xefe Gabinete SEKOOP, Leovogildo Belarmino reforsa, iha Timor-Leste maioria domina husi joven ho idade 10-24, ko’alia kona-ba diversifikasaun ekonomia, presiza iha ideia foun no hamosu inovasaun, kreatividade foun sira atu bele hahú buat ruma ne’ebé sente iha kbiit no kapasidade.
“Investimentu ne’e ita tenke diversifika hanoin ita nia metodu ita halo ne’e, liu-liu ita hamosu ideia foun, hamosu inovasaun, kreatividade foun sira atu ita bele hahu buat ruma ne’ebé sente iha kbiit no kapasidade, segundu mak parte sira atu apoiu hanesan foinsa’e la’ós sai hanesan de’it observador ida ne’ebé hein de’it, labele sai hanesan instrumentu ba agenda polítiku husi partidu sira ita tenke hahú halo buat ruma liu husi kreatividade rasik, ohin loron ita hotu akompaña katak iha Timor-Leste maioria domina husi joven sira idade 10-24 ita bele dehan 30 ℅ ne’e forsa traballu ide ne’ebé forsa tebes iha Timor-Leste, ida ne’e orgullu boot ba ita tanba ita iha forsa traballu husi ita nia joven sira, maibé sai mos obstakulu boot ba ita, se karik ita nia joven sira ne’e la ezerse sira nia pozisaun ho di’ak, ita antisipa nu’udar ajente dezenvolvimentu ita nia rai laran tanba dadus husi banku sentral agora ita nia joven barak mak ba servisu iha rai liur tanba menus kampu traballu iha rai laran,”hateten Leovogildo.
Xefe gabinete ne’e enkoraza joven sira oinsà atu krítiku ba nia aan rasik saida mak foinsa’e ne’e atu halo ba nia aan rasik, ba komunidade no mós ba nasaun ida ne’e.
“Ohin loron ita hotu akompaña katak iha Timor-Leste maiória domina husi joven sira idade 10-24 ita bele dehan 30℅ ne’e forsa traballu ide ne’ebé forsa la halimar iha Timor-Leste. Ida ne’e orgullu boot ba ita tanba ita iha forsa traballu husi ita nia joven sira, maibé sai mós obstákulu boot ba ita, se karik ita nia joven sira ne’e la ezerse sira nia pozisaun ho di’ak, ita antisipa nu’udar ajente dezenvolvimentu ita nia rai laran,tanba dadus husi banku sentral agora ita nia joven barak mak ba servisu iha rai liur tanba menus kampu traballu iha rai laran”.Nia Enkoraza.
Governante ne’e rekoñese estratejia atu fornese kampu traballu ba joven sira ne’e limitadu tebes la iha, entaun papel husi governu no instituisaun relevante sira hodi NGO sira,tenke halo nia papel sira ne’e ho lolo’ós tuir mandatu sira ne’ebé iha.
“Ami iha Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKOOP) ita boot sira akompaña iha média SEKOOP ne’e hanesan instituisaun governu ninian,ne’ebé mak liga ba setór barak ami husi SEKOOP nakloke ba ita hotu liu-liu ba foinsa’e sira, la’ós SEKOOP de’it ha’u hanoin sosiedade sívil sira mós apoiu nakloke ba ita boot sira, NGO no parseiru sira nia hakarak mos atu dezenvolve ita nia ekonómia iha rai laran.”Nia Rekoiñese.
Nune’e reprezentante SEKOOP husu atu joven no parseiru sira servisu hamutuk nafatin, mós korajen ba joven sira atu aproveita tempu ho didi’ak ba atividade ekonómiku iha rai laran.
“Ita haree ne’e dala barak foinsa’e uza nia tempu tur iha dalan hemu tua ba tama grupu oioin sira estraga tempu, ami mós uluk tempu hanesan ne’e,maibé uluk ho agora ne’e iha diferensa, joven sira agora dijitalizasaun tanba ne’e labele monu liu ba imajinasaun no dijitalizasaun modernu ne’e.”Nia Husu.
Xefe gabinete ne’e afirma dala barak dijitalizasaun ne’e hamate ona kretividade foinsa’e sira nian, tanba buat hotu ne’e instala hotu ona iha dijital, maibé ida atu kria rasik ne’e la iha ona.
“Akontese mós agora ita nia sosiedade rai laran, ita importasaun barak liu, iha ita nia rai laran ita iha tendénsia atu han mak barak liu maibé ida ne’ebé mak atu sai lisaun ne’e menus. Entaun joven mós sai ajente ba transformasaun no sai hanesan matadalan ba sosiedade sira ne’e ita prontu ga lae? Ne’ebé joven tenke prontu, joven tenke krītiku, tenke buka alternativa”.Nia Afirma.
Govenante ne’e kompara hanesan TILOFE governu la apoiu buat barak maibé ho sira nia kreatividade rasik bele halo buat barak iha Ermera.
“Reprezentante SEKOOP ami nia odamatan nakloke ba ita boot sira, kada tinan ita iha fundus tranferénsia publika sira ne’ebé mak fó apoiu ba grupu sira ba empreza ki’ik, médiu sira nomós ba kooperativa sira. Agora dadauk ami iha ona grupu kooperativa privadu iha Timor-Leste hamutuk 248 ho ninia kapital 20.6 miloens ne’e kapital ida ne’ebé boot, inklui iha RAEOA kooperativa hamutuk 9 kooperativa kréditu uniaun sira.”Nia Kompara.
SEKOOP nia planu prinsipal mak liu-liu panifikasaun programa kuda iha fati-fatin hanesan Bafo Kairala, kuda sorbu ne’e benefísiu barak liu, produtu Bafo kairala ne’e bele sai trigu halo paun, keek no buat oioin, nune’e iha merkadu iha ona, aleinde ne’e fahe ona ba programa merenda eskolar sira.
“Ita nia produtu barak iha Timor-Leste maibé produz rasik maibé seidauk naton ita fornese de’it 20% /25% de’it restu ne’e mai husi rai sorin, tanba ita la brani investe ba setór Produtivu sira ne’e, governu iha osan maibé ita la brani halo produsaun nafatin hanesan ne’e de’it.”Planu Sekoop.
Entretantu Expozisaun ne’e ho tema jeral Promove Foinsa’e iha Setór Produtivu Investe Agora, organiza husi OXFAM, Mata Dalan Institute (MDI), Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Timor-Leste Organic Fertiliser (TILOFE), Ermera Ai-Kulat Mutin Organiku (EAMO), Forum Juventude Defisênsia Ermera (FJDE).
𝐉𝐨𝐫𝐧𝐚𝐥𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐉𝐮𝐥𝐢𝐚 𝐋𝐮𝐫𝐝𝐞𝐬 𝐝𝐨 𝐑𝐞𝐠𝐨.
















