Naok To’o Hakotu Ema Nia Vida : Radikal Tanba Nesesidade eh Kustume Banalidade ?

Opinaun37 Views
banner 468x60

Hare ba realidade iha sidade kiik né (Dili), novidades naok ema nia sasan (telefone nst) até oho ema  sai kestaun ida seriu duni.

Primairu,  tanba akontece fila-fila. Barak sai vitima. Segundu, ida ne’e la’os kestaun necessidade eh urgentes privadu maibe né hahalok brutalismo: konsequen hodi naok sasan ho maneira sádico ate hakotu ema nia vida. Ha’u koko kore ho konceitu Banality of Evil husi Filozofa Hannah Arendt (1906-1975).

banner 336x280

Hannah Arent, hatur Kritika kruxial ida relaciona ho akontecimentu (Holocausto) rejime Hitler nian. Arendt uza konceitu, banalidade do mal, (Banality of Evil) hodi koncidera katak, massacre bo’ot ida akontece la’os tamba karakteristika monstero eh konsequensia husi odiu-vinganja naruk ida maibe mosu tan de’it konformidade delek ida (Sholikin, 2025): Matan neon-fuan nian delek no lakon tomak ninia konciencia hodi hakru’uk ba ordem no monu ba uzo de mentalidade “tuir deit regra ne’ebe Iha_halo servisu grupo.”

Iha né Arendt konklui katak, momentu Holocausto akontece tamba ema rejeita atu hanoin-konciente: rejeita pensamento crítico (liu-liu Adolf Eichmann núdar Colonel ne’ebé responsabiliza ba deportasaun ema Judeu sira no oho Judeu tokon). Tamba ne’e Arendt hakarak los partisipa procesu julgamentu iha Jerusalem hodi hare Adolf Eichmann ninia oin (1961). Afinal, Eichmann ema simples no oin inocente ida. Ida ne’e sai desastre hodi lori Arendt to’o ba rezumo ida katak, Eichmann laos ema Crimizo ida, nia hala’o ordem ho inconsciente, lakon pensamentu kritiku hodi oho ema rihun ba rihun. Ida né ba Eichmann buat normal.

Arendt mós nota katak massacre né mosu tamba tendensia burokrasia mekanika-formalistiko. Soldadu sira hala’o  knar, servisu prontidaun hodi hakruk ba ordem no brani oho ema barak laos tamba odiu, maibe tamba ida né núdar asaun administrativu estruturadu ida ne’ebé sistematiku no impersonal. Signifika Personalidade husi pribadu hirak ne’ebé hakru’uk ba ordem lakon ona sira ninia naturaza núdar humanu hodi nakfilak sai makina ida, ‘uza de’it hodi administra roda burokrasia.’

Ikus Arendt asentuan katak Krime rigorozu hanesan Nazi né akontence tamba ema lakon sira ninia espiritu empátia no kostume halo avalaisaun-refleta. Nia hatutan katak, lolos né Aldolf Eichmann kolu ona ninia responsabilidade moral personal hodi sadere-an ba norma legais eh ordem delegadus. Nia nunka-se hanoin no tau iha konciencia, “oinsa ninia sentimentu karik nia iha vítima sira nia posisaun.”

Analiza Banalidade Grupu Naokten

Grupu naokten ne’ebé organiza malu hodi naok-hadau ema nia sasan até hakotu ema nia vida, sai ona ‘abuju publiku’ no trauma social iha sociedade. Sai abuju publiku’ tamba la’os privadu ida mak komete aktus refere maibe pessoal lubuk ida (grupu) no halo ema barak sai vítima. Além de ne’e pena ne’ebe ladun rigorozu no komplikadu halo ladraun livre hodi maneja no monta estratégia ne’ebé mais intensivo liu tan. No meta ida ne’ebé sira konsege alkansa ona maka manan labarik Joven kiik (adolocente) balun ninia atensaun-hakarak. Joven hirak né lakon sira nia konciensia, no monu ba lasus-ideias brilante sira hanesan hetan Osan barak, han-hemu hanesan liu-rai, sai Riku, moris instan Nst.

Ita nota peoblema: Primeiru relaciona suspeito sira, liu-liu nain rua ne’ebé tebe monu Alin feto (Matebian) ho Nia bin (SMNnews). Sira sei inocente, ho idade naton maibe brani foti desizaun radikal hodi komete aktus naok grupal. Ida ne’e laos problema kiik. Tamba ne’e Ita tenke kestiona, “Tamba sa labarik inocente nain rua brani naok ho maneira ida impossível nuné? Será que tamba necessidade ou pratika desumana né indoktrinadu ona?

Iha ne’e hau Koko konklui ho methos’ Arendt nian katak, Joven hirak ne’ebé komete aktus-naok lakon ona sira nia pensamentu kritiku. Sira la konseque evalua fali no sura konsekuensia husi asaun né rasik. Ida ne’ebé grave Liu, sira decide hodi halai ho maneira tebe-monu ema até Iha parte seluk hakotu ema Nia vida. Ne’e laos de’it kestaun naok maibe problema naokten sira lakon ona konciente tomak hodi fanatiku no valida qualquer maneira, ‘bastante sira sucessu.’

Prátiku hanesan mosu iha rejime Hitler tanba Eichmann ho Soldado tomak lakon sira nia pensamentu kritiku hodi sai banal, hare hanesan buat normal ida. No Arendt konsidera ida ne’e dezisaun ida banal ba sira ne’ebé e konsidera krime nebe sira komete buat bai-bain ida. Oho ema no halo ema sai vitima la sai kestaun ba sira. Iha né ita hare momos katak brutalidade ne’ebé sira halo la’os buat perigu ida maibe buat bai-bain ida, servisu grupal ne’ebe bele beneficia sira. Iha né ita hare katak naok Ten sira monu ba banalidade, la’os somente kestaun necessidade ida.

Segundu, ha’u aseita ho Arendt, naokten sira kaer metin ona ba konsensus grupal ho karakter radikal, fanatiku no brutalista. Sira Nia servisu principal mak naok, no tenke sucessu. Tamba ne’e sira la’os ona ema qualquer maibe pribadu treinadu no visionáriu. Iha né sira monu ba lasu hakru’uk ba ordem no konsensus grupal sem esteriliza didiak. Sira sai makina ne’ebé grupo objeta hodi alkansa objetivo grupo.

Terseiru Sira lakon espírito empatia no habitus saudáveis hodi evalua antes naok. Né nudar implikasaun indireta husi kestaun lakon pensamentu kritiku no monu ba lasus grupal. Sira neim nota hodi simpatia witoan ho vítima, Sá tan hare vítima monu no lakon Vida. Ida ne’e kestaun ida seriu no bolu ita hotu nia atensaun!

Notas

Oin-nusa/oinsa mak sira (naokten) sai fanatiku-brutalista nune’e? Cauza iha ne’ebe no mai husi ne’ebe? Ida né mak presiza toma atensaun além de asuntus sekundariu seluk. Arendt fo ona clareza hodi lori Ita ba soluciona no hapara problema ho maneira ida mais efetivo. Buka kauza: tamba sa sira lakon hanoin? Tamba sa sira fanatiku no monu ba lasu grupal? No oinsa mak bele halakon no kura trauma sosial ne’ebe oras né afeta sociedade. (**)

Hakmatek Iha Reinu Lalehan Alin Linazar

Boa rekoperasaun ba Bin no Corajem ba Familia

Hotu-hotu hamrik_Justice for Linazar

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *