Caetano : Halo Fiskalizasaun PN Presiza Kareta Foun La’os Razaun

Nasional, Politika1097 Views
banner 468x60

DíliPost.com- Protavoz  Estudante Universitáriu  Timor Lorosa’e  (EUTL) Caetano da Cruz  konsidera Sosa Kareta Foun la’os razaun Paralemtnu Nasional (PN) halo fiakalizasaun iha area rural.

Lamentasoin ne’e Estudante Universitáriu  Timor Lorosa’e, Kompostu husi UNTL, UNDIL, UNPAZ NO UNITAL hato’o tanba politika PN ne’ebé atu sosa kareta  prado unidade 65 ba deputadu Sira.

banner 336x280

Tuir Protavoz EUTL katak  desizaun reprejentante Povu iha uma fukun plenaria, aprova orsamentu ho montante hamutuk $4.2 milloens hodi sosa kareta prado ka luxu hamutuk unidade 65 bá Deputadu hirak iha PN ho fundamentu maka, kareta hirak ne’e avaria hotu ona, la sosa kareta luxu bá oin ema lakoi ona deputadu, razaun seluk maka sa’e bá mai hodi halo fiskalizasaun ikus-liu maka kustu manutensaun bo’ot liu duké sosa kareta foun.

Nia subliña,  ho razaun sira ne’e , mak Estudante Universitáriu Timor Lorosa’e ho nia abreviatura (EUTL) lamenta Tebes ka diskorda total ba politika PN nian ne’ebe atu sosa kareta luxu ou prado ba deputadu 65.

“Ita haree no observa politika sosa kareta prado ba deputadu sira la’os foin primeira vez, maibe sai hanesan ona kustume ka kultura desde governasaun dahuluk to’o mai Nonu Governu. La’os sosa de’it  kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan ne’ebe privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional”, dehan protavoz ne’e iha  komunikadu imprensa , iha kampus UNTL sentral   Kuarta-feira (03/09) ne’e.

Nia hatutan durante ne’e ita hare’e, kada periodu gorvernasaun sempre troka malu, maibe deputadu sira la’os ona representante povu hodi koalia destinu ou moris diak povu nian, pelu kontráriu, sira koalia  representa de’it sira nia partidu, sira nia grupu, sira nia an, sira nia  familia no representa deit  ema osan nain ka elite ekonómiku sira.

Nia relata, Deputadu sira iha PN laiha ona funsionalidade hodi diskute problema sosial ne’ebe akontese iha estadu RDTL mak hanesan; Ospital sira laiha aimoruk ne’ebé sufisiente hodi trata pasiente sira, menus kareta ambulansia nst.

Edukasaun hakdasak liu, insufisiensia material no infraestrutura sira hanesan; meza, kadeira, biblioteka, sorin ida la rekoinese mos professor ne’ebé durante tinan naruk vonlutariu, la kapasita ka mellora professor sira nia abilidade hanorin liu husi formasaun nst.

Kazu mál nutrisaun kontinua sa’e makaas too 47%, Taxa desempregu kada tinan kontinua sa’e ba bebeik, Infraestutura bazika hanesan Estrada, bee-mos no eletresidade nafatin sai preokupasaun ba povu liliu iha area rural.

Populasaun ne’ebé afetadu husi eviksaun forsada ne’ebé dadaun ne’e barakseidauk hetan idemizasaun.

Nia informa,  kondisaun hirak ne’e grave, maibé deputadu sira hatene de’it buka meius oioin, liu husi desizaun politika no kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia an no familia, inklui asegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.

“Iha sorin seluk ita hotu hare’e mos katak, uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istori malu, trata malu, duni malu, baku malu no konta istoria, I aat liu tan maka  deputadu sira uza parlamentu nasional sai hanesan fatin  GMT hodi tawar malu ne’eba hatudu fali sira nia premanismu iha uma fukun parlamentu nasional. Buat sira ne’e sai ona toman aat  husi deputadu sira iha parlamentu nasional, no ida ne’e ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan parlamentu nasional iha estado ida nee”, dehan nia.z

Nia dehan, Ho problema hirak ne’e, mak ami Estudante Universidade Timor Leste lamenta Tebes hodi hato’o ezisensia katak; Halakon kultura sosa kareta luxu no direitu regalia sira seluk, hodi investe fila-fali ba setor produtivo sira hanesan edukasaun, saude, agrikultura, turizmu no infraestrutura sira iha baze hanesan Estrada, eletrisidade no sira seluk tan.

“Ami husu ba parlamentu nasional liu-liu  komisaun relevante katak, presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, tamba ita haree montante osan ho kustu ne’ebe boot tebes, ida ne’e bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta deit osan povu nian ba privileziu individu ka grupu minoria nian”, afirma Caetano.(Octa)

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *