Kazu Superior PCIC ‘Gaveta’ Laran

Justisa269 Views
banner 468x60

DILI Post-Fundasaun Mahein (FM), liu husi Konferensia Inprensa (KI), loron Kinta-feira (05/10), hodi husu investigasaun kle’an ba parte relevante sira, atu bele aselera proseseu Reforma ou reintrega Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC), ba Komandu Jeral-Polisia Nasional Timor-Leste (KomJer-PNTL).

Tu’ir Diretur Operasional FM Abel Amaral ba Jornalista iha servisu fatin, deklara tu’ir informasaun ne’ebé fo sai husi Media Online ‘Hatutan’ hakerek konabá alegasaun akuzasaun liga ho hahalok Lideransa Superior PCIC nian.

banner 336x280

Tu’ir Artigu ‘Media Hatutan’ informasaun ne’ebe refere mai liu husi karta prosesu husi internal PCIC, dezkonfia envolve ou komete Kazu Krimi, abuzu de poder no irregularidade sira husi Superior PCIC nian ne’ebé notisia ne’e, identifika hanesan haktu’ir iha kraik.

Tanba, dezkonfia iha mós kazu utiliza armas hodi ameiasa ema seluk iha PCIC, tanba problema feto no vitima hato’o keixa ba Superior PCIC. Maibé, la hola medida tanba individu refere pertenxe ba Superior PCIC balun nia ema konfiansa, dezkonfia iha mós pesoal kargu xefia balun iha PCIC halo lakon motorizada Estadu nian, maibé prosesu rai de’it iha Superior sira nia ‘Gaveta’ laran.

La Prienxe Rekezitus
Dezkonfia mos iha individu balun la prienxe rekezitus husi Dekretu-Lei nu.15/2014, ho nível Edukasaun Sekundariu de’it. Noemia ba kargu xefia iha PCIC husi 2015 no kontinua nomeiasaun to’o 2025.

Aleinde ne’e, dezkonfia mos pessoal ne’e, komete krimi ne’ebé rejistu iha Ministériu Públiku (M), ho Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), parte hirak ne’e, konstitui ona hanesan arguidu ba Burla Agravadu.

Tanba, dezkonfia simu vítima sira-nia osan ho montante hale’u $ 700.00, inklui abuzu poder. Tanba, utiliza edifísiu PCIC hodi rezolve problema partikular balun ou kazu sira-ne’e, dezkonfia taka ou kansela tiha de’it.

Diskriminasaun husi Superior PCIC nian iha prosesu formasaun ba espesialista no investigador nian iha rai li’ur no delega de’it ema konfiansa Superior PCIC nian mak ba tu’ir formasaun iha rai li’ur.
Dezkonfia uza poder hodi assegura pesoal konfiansa balun iha PCIC fasilita fó treinu ba ezekutivu PCIC nia oan-mane utiliza armas PCIC nian no pratika tiru iha karega-tiru PCIC nian iha área Kaitehu, Munisipiu Liquica.

Iha fulan Fevereiru 2023, pesoal kargu xefia ida hetan Pena Suspensaun fulan rua husi Tribunal, maibé Superior PCIC nian kontinua promove Pesoal refere hodi exerse funsaun nu’udar Xefi iha PCIC.

Maski, Komisaun da Funsaun Publiku (CFP), ho Ministru Justisa (MJ), Tiago Sarmento la Aprova ho razaun Funsionariu Publiku (FP) no Ajente Administrasaun Publiku (AAP), ida ne’ebé hetan ona sansaun dixiplina (suspensaun red), la bele hetan promosaun.
Kazu Amante.

Dezkonfia iha mós kazu amante, entre kargu xefia balun iha PCIC, to’o baku-malun iha areadores PCIC nian no rezulta vidru edifisiu PCIC nian rahun. Kazu ne’e, parte sira husi PCIC dezkonfia taka de’it ou la loke prosesu dixiplina, tanba Pesoal rua ne’ebé komete kazu amante ne’e, nu’udar konfiansa Superior PCIC nian.

Nia afirma, maski FM seidauk bele konfirma loloos informasaun no akuzasaun hotu ne’ebé deskreve iha karta ne’e, durante ne’e, FM mos rona no observa direta irrregularidade balun envolve membru PCIC no Funsionamentu Instituisaun nian.

Tu’ir FM nia observasaun, akontesimentu balun ne’ebé temi ona, buat sira ne’e, akontese tanba fator oi-oin husi Lideransa PCIC nian, liu-liu inkapasidade Lideransa PCIC nian hodi impõin Lei no Regulamentu sira no halo servisu la imparsial.

Diskrimina ema bazeia ba relasaun Pessoal, tanba ne’e, FM husu Governu atu hala’o investigasaun kle’an no imediata hodi konfirma akuzasaun sira ligadu ho krimi abuzu poder no irregularidade hotu, liu husi prosesu investigasaun ne’e, Governu bele dezenvolve programa ida ne’ebé komprensivu hodi reforma no kapasita PCIC ho objetivu hametin kapasidade asaun konaba prevensaun, detensaun no investigasaun krimi.
Rekomendasaun .

Fatin hanesan Diretur Ezekutivu FM Nelson Belo,”ami nia rekomendasaun ba Parlamentu Nasional (PN), Prokurador Jeral Republika (PJR), no husu Governu atu hare’e ho kle’an, sujere PN atu kria kondisaun eventual ida hodi halo investigasaun kle’an, informasaun ne’ebé Media ‘Hatutan’ fó sai, nia serteza tenke investiga tu’ir dalan loos,”nia dalen.

Nelson reforsa, tenke iha kondisaun eventual husi PN, FM hanoin ida ne’e, importante liu, hanesan Primeiru Ministru (PM), atual fó sai, se’i halo reforma ba Instituisaun ida ne’e.

FM suporta programa Governu da-sia nian ida ne’e, nune’e bele re-integra ou reforma PCIC ba KomJer-PNTL.
FM mós rekomenda ba PJR atu halo inkeretu ba kazu abuzu poder krimi Burla ne’ebé sita tiha ona iha informasaun Media Hatutan nia serteza loos ou sala.

Tanba daudaun ne’e,”ita seidauk bele kondena ema ida sein iha investigasaun kle’an, nune’e ami husu tenke iha investigasaun kle’an husi Instituisaun relevante sira,”relata Nelson.(mj1/mj4/mj5)

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *