Embaixadór Xina iha Timor-Leste Selebra Festa Primavera Xinesa ho Gala Kultural

Nasional675 Views
banner 468x60

Dílipost.com, Loron 10 Fevereiro 2026 – Embaixadór Repúblika Populár Xina iha Timor-Leste, Wang Wenli, partisipa iha Gala Kultural ida hodi selebra Festa Primavera Xinesa, feriadu tradisionál ne’ebé importante liu iha kultura xinesa. Iha okaziaun ne’e, Embaixadór Wang hateten katak selebrasaun ida ne’e sai momentu importante hodi hamutuk celebra Ano Foun Lunar Xinesa no hametin amizade entre povu Xina no Timor-Leste.

Iha liafuan aberturana, Embaixadór Wang Wenli, hato’o bem-vindu ba konvidadu distintu sira hotu, inklui representativu husi Koléji Tékniku Vokasionál Ekonomia husi Guangxi ne’ebé mai husi Xina atu anima eventu ida ne’e. Nia mos hato’o agradesementu ba Palásiu Prezidente ba apoiu no esforsu maka’as ne’ebé fó kontribuisaun ba susesu eventu kultural ida ne’e.

banner 336x280

” Festa Primavera Xina mak feriadu tradisionál ne’ebé tuan liu no importante liu iha kultura xinesa, ne’ebé promove valor sira hanesan dame, amizade no harmonia. Festival ida ne’e mos reflete valor universál sira, inklui harmonia iha família, inkluzividade iha sosiedade no relasaun harmoniozu entre ema ho natureza,” dehan nia iha diskursu iha Tinan foun Xinesa nian.

Atualmente, Festa Primavera Xina hetan ona rekoñesimentu husi UNESCO hanesan Patrimóniu Kultura Imateriál ba Umanidade. País barak iha mundu, inklui besik país 20 — ne’ebé inklui membru ASEAN walu — rekoñese ona Festa Primavera hanesan feriadu nasionál.

Embaixadór Wang hateten katak relasaun entre Xina no Timor-Leste iha istória naruk kona-ba interkâmbiu no amizade. Tuir dadus estatístika, cerca 2% husi populasaun Timor-Leste mak desendente xinesa, no besik ema xinesa 6.000 hela no servisu iha rai laran. Iha tinan ikus sira ne’e, ho aprofundamentu relasaun bilateral, Festa Primavera Xina sai ona parte ida husi moris sosial Timor-Leste, ho atmosfera Ano Foun Xina ne’ebé sente hela iha dalan-dalan sira iha Dili.

Nia subliña katak situasaun ida ne’e hatudu integrasaun kultura Xinesa ho kultura lokal ne’ebé diversu, no mos reflete interkâmbiu ema-ba-ema ne’ebé besik liu no kompreensaun mutua ne’ebé aprofunda.

Iha konteksu dezenvolvimentu Xina nian, Embaixadór Wang refere ba Sesaun Plenária Da-haat husi Komité Sentral Pártidu Komunista Xina ba Legislatura Dala-20 ne’ebé realiza ho susesu iha tinan 2025, no aprova Planu Dezenvolvimentu Tinan Lima ba Dala-15.

Nia hateten katak ekonomia Xina hetan kresimentu 5% iha tinan kotuk, ho PIB atinji 140 triliun yuan, no kontribuisaun Xina ba kresimentu ekonomia global kontinua iha nivel besik 30%.

Embaixadór Wang mos ko’alia kona-ba Região Autónomu Guangxi, ne’ebé ekipa artístika sira mai halo apresentasaun iha gala ida ne’e.

Guangxi konhesidu ho nia kultura etniku ne’ebé riku, paisajen naturál furak no nia rolu hanesan anfitriã permanente Expozisaun Xina–ASEAN (CAEXPO), ne’ebé hahu husi tinan 2004 no fó ona kontribuisaun importante ba koperasaun entre Xina no país ASEAN sira.

Nia espresa espetu katak eventu ida ne’e bele ajuda povu Timor-Leste atu hatene liu tan kona-ba kultura no tradisaun Xinesa, no mos hametin fundasaun ba interkâmbiu no koperasaun pratiku entre Guangxi no Timor-Leste iha futuru.

Tinan 2026 mak Tinan Lunar Xines Kuda nian.

Iha kultura xinesa, kuda simboliza forsa, diligénsia, rezisténsia no progresu. Iha okaziaun ne’e, Embaixadór Wang hateten katak Embaixada Xina iha Timor-Leste prontu atu kontinua servisu hamutuk ho setór hotu iha Timor-Leste hodi konsolida relasaun bilateral aas-nivel, promove koperasaun pratiku no fó apoiu ba komunidade xinesa iha rai laran.

Iha remata, Embaixadór Wang Wenli, iha Embaixada Xina iha Timor-Leste nia naran, hato’o votus Ano Foun ba ema hotu, ho desejus ba saúdi di’ak, ksolok ho família no susesu iha Tinan Xines Kuda nian.

 

Jornalista : Azacsi Quintão

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *