Iha tinan 2025, Timor-Leste selebra aniversáriu ba dala 50 deklarasaun independénsia unilaterál, marka signifikativu hodi reflete kona-ba nia pasadu no trasa futuru ne’ebé sustentável. Sentrál ba komemorasaun ne’e maka dezafiu tranzisaun jerasionál iha lideransa, tanba nasaun luta atu halo balansu ba nia legadu istóriku no fó kbiit ba jerasaun foun sira.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão defende tranzisaun graduál, fó énfaze ba estabilidade no unidade hodi garante kontinuidade iha konstrusaun estadu no nasaun nian. Eis Primeiru-Ministru Mari Alkatiri propoin plataforma interjerasionál, enkoraja kolaborasaun entre líder veteranu no líder jovem talentu no emerjente sira hodi haburas governasaun ne’ebé ekilibradu no inkluzivu. Prezidente José Ramos-Horta prevee tranzisaun jerasionál kompletu iha 2027-2028, ne’ebé foka liu ba hakbi’it líder joven hodi implementa reforma sustentável sira.
Entretantu eis Primeiru Ministru BB. TMR destaka dinámika kompetisaun tranzisaun lideransa nian, hodi subliña influénsia hosi ambisaun polítika no luta ba podér hodi forma prosesu.
Aprosimasaun oioin ne’e subliña kompleksidade evolusaun demokrátika Timor-Leste nian. Tranzisaun jerasionál la’ós de’it nesesidade polítika maibé mós testamentu ba nasaun nia espíritu durablidade demokrasia iha Timor Leste. Ba sira, dezafiu barak sei mosu ne’e klaru: tamba nee sira preukupa atu oinsá sira bele halo balansu sira nia legadu istóriku no konsidera hanesan tensaun ne’ebé la fasil atu rezolve, nunee hamosu perspetiva hodi aprezenta proposta oioin kona-ba tranzisaun jerasionál iha sira nia versaun diskursu tantu ofisial no laos ofisial hanesan tuir mai.
Maun Boot. Xanana Gusmão: Legadu Tranzisaun gradual ne’ebé la apresiadu
Premeiru Ministro Xanana Gusmão, ne’ebé ema barak konsidera nu’udar Maun Boot iha Timor-Leste, kaer estatutu ikóniku nu’udar líder movimentu independénsia no figura prinsipál iha governasaun nasaun nian. Koñesidu ba nia influénsia maka’as—”ko’alia A, no ema hotu sei hatán A”—Nia mós koloka nia-an hanesan ponte entre jerasaun sira. Ninia estratéjia tranzisaun lideransa subliña ”entrega podér ne’ebé graduál no ho kuidadu”, hodi fó prioridade ba estabilidade no kontinuidade iha prosesu harii nasaun. Ba Maun Boot, tranzisaun ne’e la’ós de’it nesesidade polítika maibé jestu simbóliku ne’ebé luan, hodi pasa ahi-oan husi luta ukun rasik-an nian ba era ida ne’ebé orienta ba futuru.
Maski hasoru dezafiu signifikativu, partikularmente iha 2015-216 ho inersia polítika, dependénsia liu ba aliadu, no falta apresiasaun husi líder istóriku sira seluk, Ninia dedikasaun ba tranzisaun jerasionál metin nafatin.
Ninia advokasia konsistente ba juventude nu’udar futuru no sempre destaka ninia dedikasaun hodi kuda lider jerasaun tuir mai. Ninia aprosimasaun bele hamosu modelu demokrasia foun iha mundu, maske Nia hatene katak estabilidade ho progresu iha enkuadramentu demokrasia Timor-Leste nian sei frajil.
Pergunta mak ne’e: Nia sei replika esforsu sira ne’ebé halo ona antes, hanesan fó kbiit ba líder foun sira hanesan Dr. Rui Araujo, ho justifikasaun konsensu ba interese estadu? Ita hotu lahatene!, Maibe, ema barak no maioria fiar katak ida-ne’e bele akontese se nia hakarak Timor Leste ba Oin hodi aliña ho nia vizaun atu prezerva estabilidade no haburas renovasaun hodi hasai povu husi mukit.
Ikus mai, sai legadu ne’ebé presiza hakerek ho tinta osan mean iha estoria Timor Leste nian no sai hanesan testamentu ba dezafiu demokrasia ne’ebé la’o daudaun iha Timor-Leste no liután.
Dr. José Ramos-Horta: Defende Tranzisaun Jerasional Totál no Kompletu
Prezidente Dr. José Ramos-Horta, defende tranzisaun jerasionál fresku hodi buka forma foun ba polítika no ekonómika nasaun nian. Ninia vizaun transformadora atu halo “tranzisaun jerasionál totál iha 2027-2028”, no rekoñese esitensia lideransa foun nian abilidade, meritu no esperienti atu haburas inovasaun, adaptabilidade, no sustentabilidade nia instituisaun demokrátiku sira iha Timor-Leste.
Sentrál ba ninia vizaun la’ós de’it nesesidade ba mudansa maibé mós oportunidade atu define filafali diresaun nasaun nian tuir modernizasaun no gobalizasaun mundu nian.
Maski nune’e, Nia rekoñese risku destabilizasaun ho mudansa radikál hanesan ne’e, liuliu iha demokrasia ne’ebé frájil no sei joven hanesan Timor-Leste. Preokupasaun sira-ne’e, laos sai hanesan bareira, maibe oportunidade hodi komesa planeamentu ne’ebé kuidadu, diálogu inkluzivu, no kahur forsa sira hosi lideransa pasadu nian ho perspetiva foun líder jovem sira.
Ninia aprosimasaun hakarak harii estrutura governasaun ida ne’ebé reziliente ne’ebé bele navega mudansa jerasionál sira nune’e garante estabilidade polítika no dudu revitalizasaun ekonómika.
Vizaun ida ne’e reprezenta kompromisu brani ba Timor-Leste nia futuru, ne’ebé foka liu ba hakbi’it jerasaun tuir mai hodi harii iha realizasaun nasaun nian. Ninia lideransa transformadora buka atu halo balansu ba esperansa ho kuidadu, hodi asegura katak tranzisaun hametin fundasaun demokrátiku no koloka nasaun ba futuru ida ne’ebé nabilan liu, no sustentável liu.
Dr. Mari Alkatiri: Defende Plataforma Interjerasionál
Eis-Primeiru-Ministru 1 no 7Gov, Dr. Mari Alkatiri prevee aprosimasaun kolaborativa ida ba tranzisaun jerasional iha Timor-Leste, propoin atu harii plataforma interjerasionál. Ninia modelu subliña enkuadramentu governasaun ne’ebé halo balansu ba kontinuidade ho inovasaun, hodi integra matenek hosi líder sira ne’ebé iha esperiénsia ho perspetiva foun hosi jerasaun foun sira. Ninia aprosimasaun buka atu haburas no harii tranzisaun armonioza iha koñesimentu institusionál hodi hasoru dezafiu kontemporáneu sira ho enerjia no ideia foun sira.
Vizaun ne’e subliña konvivénsia envezde substituisaun, promove dinámika lideransa unifikadu atu fahe responsabilidade hodi forma nasaun nia futuru. Hodi kahur hanoin istóriku no esperiénsia lideransa nian ho kriatividade líder joven sira nian no kria sistema governasaun ida ne’ebé estável no hanoin ba oin no adaptavel ba ezijénsia polítika sira ne’ebé evolui.
Maibé, viabilidade hosi visaun komplikadu, ne’ebé dalabarak karakteriza hosi faksionalizmu, luta ba podér, no lealdade sira ne’ebé metin tebes liga ba figura istóriku sira.
Dezafiu ne’e hamosu pergunta sira kona-ba pratisidade atu atinji plataforma kolaborativa iha kontestu ne’ebé marka ho rivalidade no lealdade polítika sei forte.
Maski nune’e, proposta nee mos oferese alternativa ida ba modelu tranzisaun jerasionál polarizadu. Hodi fó prioridade ba respeitu ba malu, fahe responsabilidade, no integrasaun hosi perspetiva oioin hodi prezerva unidade no identidade nasionál. Ninia vizaun reprezenta dalan ba futuru sustentável no inkluzivu no Susesu sei depende ba parte interesada sira-nia abilidade atu fó prioridade ba progresu koletivu nasaun nian duké interese ki’ik sira no sira-nia vontade atu kolabora ba rekonsiliasaun no renovasaun.
Belun boot TMR: Defende Kompete hodi Konkista atu Forma Timor-Leste nia Futuru
Eis Prezidente no Primeiru Ministru BB.TMR lori perspetiva pragmátiku no kompetitivu iha diskursu kona-ba tranzisaun jerasionál iha Timor-Leste.
Ninia aprosimasaun reflete katak tranzisaun lideransa la’ós de’it ezersísiu ideolójiku ka filozófiku maibé interasaun komplikadu hosi ambisaun pesoál, manobra polítika, no aspirasaun nasionál sira. Haree ba períodu ne’e hanesan dezafiu atu “kompete hodi konkista”, BB. TMR buka halo balansu ba ezijénsia mudansa jerasionál ho nia objetivu polítiku maka atu forma ativamente nasaun nia futuru.
Mentalidade kompetitivu ne’e subliña kompleksidade tranzisaun lideransa iha Timor-Leste, mudansa jerasionál hetan influensia husi legadu istóriku no luta ba podér. BB. TMR nia pozisaun subliña katak podér polítiku la’ós entrega de’it; maibe tenke hetan no kontesta. Nia énfaze ba kompetisaun katak rekoñese tranzisaun jerasionál hodi afirma kontrolu no influénsia haburas renovasaun nasionál. Tamba tuir nia leitura, karik la jere ho kuidadu, aprosimasaun kompetitivu bele agrava polarizasaun no estraga esforsu inkluzividade no kooperasaun iha Timor-Leste.
Ninia aprosimasaun reflete komprensaun kona-ba tranzisaun lideransa nian hanesan oportunidade ba renovasaun no kampu funu atu hetan podér polítiku. Ninia vizaun, ho abut iha realidade polítika Timor-Leste nian, husu atu prepara-an hodi aproveita kompetisaun lori Timor ba oin.
Nune’e hanesan konkluzasaun ba visaun iha diskursu tanto ofisial no laos ofisial, hakarak reitera ba líder jovem sira katak, atu hahu halo diskusaun klean ba oin no labele moe hodi desafia proposta bani been hanesan titlu iha leten ho vizaun koletiva, reziliénsia, no unidade atu hodi determina dalan tranzisaun jerasional ideal ba durablidade demokrasia Timor Leste nian mak ida ne’ebé!!!.
Líder istóriku sira tenke hakuak no fuan boot hodi halo sira nia papél no asegura katak sira nia legadu sai hanesan ponte ba progresu envezde sai hanesan barreira ba mudansa. Desizaun sira ne’ebé halo sei determina la’ós de’it trajetória durablidade demokrasia maibé mós sai hanesan lisaun atu hametin reziliénsia no esperansa. Tamba ne’e, atu hetan susesu, nasaun tenke hakat liu divizaun polítika no ambisaun pesoál sira, hodi halibur hamutuk vizaun ne’ebé fahe kona-ba unidade, estabilidade, no progresu sustentável.
Agora maka tempu ba asaun. Ho dalan forsa inkluzivu ba oin, hodi fó onra nafatin ba pasadu no hakuak promesa futuru nian, Timor-Leste bele hatudu ba mundu katak tranzisaun jerasionál, bainhira hala’o ho halo forsa koletiva, la’ós risku maibé oportunidade ne’ebé kle’an ba revitalizasaun ekonomia, sosial no politika nasionál. (**)
Viva Timor Leste. Hamutuk konkista futuru ida ne’ebé forte, riku no seguru.