DiliPost.com – Buska ne’ebé Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) halo ba edifisiu Kompañia Esperansa Timor Oan (ETO) iha loron Kuarta feira ne’e, tanba identifika Kapital Ventures Timor (CVT) ne’ebe aluga fatin refere hala’o atividade jogu online ilegal.
Relasiona ho buska husi autoridade seguransa ETO reafirma katak laiha responsabilidade direta ka indireta ba atividade sira ne’ebé PNTL investiga.
Tuir komunikadu ne’ebe Dili Post Online asesu Kinta feira (11/12/2025) ne’e husi empresa ETO hato’o klarifikasaun kona-ba atividade buska ne’ebé PNTL hala’o iha andar-5 Torre ETO, ESPERANÇA TIMOR OAN, informa no esklarese ba públiku en-jerál, parseiru institusionák no mídia sira, sobre akontesimentu sira ne’ebé rejista iha loron 10 fulan-Dezembru tinan 2025, relasiona ho intervensaun PNTL nian iha andar 5 Torre ETO nian, fatin ida ne’ebé dau-daun ne’e aluga hosi empreza CAPITAL VENTURES TIMOR, S.A. (“CVT”).
Relasaun Aluga Eskluzivu Entre ETO no CVT
ETO aluga eskritóriu ida iha andár 5 propriedade nian, ne’ebé nia maka na’in, ba CVT, liu-hosi akordu arrendamentu komersiál, tuir akordu ida-ne’e, ETO asume de’it no eskluzivamente pozisaun hanesan proprietariu, no CVT pozisaun hanesan Arrendatáriu propriedade nian.
Laiha ligasaun seluk entre ETO no CVT ho tipu ruma, tantu operasionál, finanseiru, ka legál Relasaun entre ETO no CVT limitadu de’it no eskluzivamente ba akordu aluga eskritóriu nian iha andár 5 hosi Torre ETO.
ETO la asesu ba CVT nia eskritóriu no la partisipa, superviziona, iha koñesimentu anteriór ka envolvimentu iha operasaun internu, modelu negósiu, atividade loro-loron nian hosi empreza refere.
CVT nia atividade sira ne’e nia responsabilidade mesak, tuir informasaun ne’ebé CVT fornese iha momentu asina kontratu no tuir mai, espasu ne’e destina esklużivamente ba dezenvolvimentu atividade relasiona ho call center.
ETO mak empreza ida ne’ebé sempre bazeia nia konduta iha kumprimentu rigorozu ba lei no manutensaun relasaun komersiál sira tuir prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu, hodi garante transparénsia no respeitu ba parte interesada sira hotu ne’ebé nia halo interasaun.
Tanba ne’e, importante atu destaka katak akordu arrendamentu entre ETO no CVT espresamente estipula katak “Arrendatáriu (CVT) deklara no garante ba Proprietáriu (ETO) katak, Nia sei la uza propriedade ba uzu ilegál ruma ka uzu seluk duké ida ne’ebé estipula iha kontratu ida-ne’e” (haree pontu 2 hosi Deklarasaun Kontratu, relasiona ho Garantia sira.
Kumprimentu ba Lei no Kooperasaun Tomak ho Autoridade Sira
ETO kumpre obrigasaun legál no kontratuál hotu-hotu ne’ebé nia iha obrigasaun, ETO hanesan proprietáriu no entidade jestór ba Torre ETO, mantein, Kontratu sira ne’ebé formalizadu no rejista ona, Identifikasaun legál atualizadu ba arrendatáriu hotu-hotu, Dokumentasaun kontratu aluga nian tuir rekizitu legál sira hotu.
Nune’e, ETO reafirma katak laiha responsabilidade direta ka indireta ba atividade sira ne’ebé PNTL investiga iha espasu arrendamentu ne’ebé temi ona.
lha Estadu ida-ne’ebé ukun tuir estadu direitu, investigasaun ba atividade ilegál sira nu’udar responsabilidade eskluzivu hosi órgaun judisiál polísia kriminál nian, hanesan PNTL .
Nune’e, tuir lei, na’in/na’in husi (ETO) la responsabiliza ba aktu sira ne’ebé komete hosi arrendatáriu sira (CVT), naran katak laiha partisipasaun, komplisidade ka koñesimentu anteriór – situasaun ne’ebé la aplika iha kazu ida-ne’e, tanba ETO kompletamente laiha relasaun ho atividade sira ne’ebé CVT hala’o,.
Nune’e klaru, tantu husi lei aplikavel no kontratu, katak kualker atividade ne’ebé bele konsidera irregulár ka ilegál iha ámbitu investigasaun ne’ebé la’o daudaun ne’e responsabilidade tomak husi CVT, no nunka bele atribui ba ETO.
ETO reafirma ninia disponibilidade tomak atu kolabora ho autoridade kompetente sira bainhira de’it husu, reforsa ninia kompromisu ba transparénsia, legalidade no konfiansa públiku.
Apelu ba Rigor Opiniaun Públika no Mídia
ETO husu atu mídia sira, utilizadór sira mídia sosiál nian, no públiku en-jerál atua ho rigór, responsabilidade, no prudénsia, hodi evita diseminasaun informasaun falsu ka asosiasaun sira ne’ebé la justu ne’ebé bele prejudika imajen empreza nian.
Kualkér tentativa atu asosia ETO ho aktu sira ne’ebé komete hosi parte datoluk sira konstitui violasaun ida ba prinsípiu prezunsaun inosénsia nian, no bele hamosu estragu ba ninia reputasaun no sujeita ba medida legál sira ne’ebé aplikavel.
Nune’e ami reforsa kompromisu ETO nian ba legalidade, transparensia, no responsabilidade institusional, hodi garante protesaun ba nia reputasaun no manutensaun ba konfiansa publiku no entidade parseiru sira.
Jornalista : Azacsi Quintão












