Suku Vessoru pertense iha Posto Administrativo Uatolari, Município Viqueque, Timor Leste. Vessoru hanesan suku ida ne´ebe konesidu ho riku, iha parte natureza no paisajen ne’ebe interesante, atrai tebes turista sira, tanto turista internasional no nasional. Vessoru furak, tamba nia lokaliza entre mota rua (mota Boruwa’i no mota Metawa’i), iha mos nia area turismo ne’ebe konesidu hanesan tasi Didimera, Gruta Didimera no seluk tan.
Suku Vessoru iha ninian kultura original no nia kustume rasik ne’ebe sai hanesan identidade Vessoru nian. Vessoru mos konesidu ho karakter ema nian ne’ebe kalma, hakmatek ho pasiensia barak. Realidade hatudu duni nune’e. Vessoru iha ninia história rasik, história furak, história kontente, história triste. Buat sira ne’e hotu hanesan parte importante ida ne’ebe Vessoru oan tenke hatene no rekonese.
Vessoru furak no unidade. Furak ne’e bele dehan hanesan kondisaun ida ne’be midar atu hare, bonita,diak no los. Buat ne’be furak bele halo ita sente kontente, bele mos ajuda ita atu sente saudável. Ho liafuan seluk, furak bele halo ita saudável iha pensamento no mos saudável físicamente.
Se Vessoru furak, tansa ita koko atu halo aat no destrói ho ita nia hahalok, hanoin no liafuan. Tansa sei iha insulta no laran moras ba malu, tansa sei hatudu liman ba malu, tansa dun malu. Beiala sira, matebian sira no Vessoru rasik la hanorin buat sira ne’e ba nia jerasaun. Labele koko atu halakon Vessoru nia furak.
Iha prosesu moris ne’ebe nakonu ho dinamika no komplesidade, konvida ita hotu atu tau atensaun máximo ba loron ohin no realidade moris agora nian. Ohin (tempo agora) hamrik metin entre memoria passadu no esperansa futuru nian, sai hanesan sentru moris ema nian. Minutu ne’ebe liu ona, rai hela história no nia sentidu moris, hanorin ema atu respeita no goja. Is moris ne’ebe sente hanesan presente furak, fo hanoin mai ita konaba ezistensia no objetivu moris nian. Goja no sente hanesan wainhira iha tempu bailoron no hakmatek iha tempo udan no tempo rasik fo oportunidade ba ita sente natureza nia furak.
Tamba ne’e, moris iha momento ida agora nakonu ho fuan ne’ebe dame no paz. Moris ida agora ne’e mak realidade moris ne’ebe ita rasik sente. Konaba loron hodiseik, hanorin ona konaba viagem moris nia. Hanesan loromatan ne’ebe monu iha lokraik, hanorin ita konaba valor moris no sentido moris nian, triste, hamnasa, salah, los, susesu no buat sira hotu ne’ebe hanorin ita atu sai maduru liu tan.
Maske dala barak iha ita nia hanoin ne’ebe imajina, reflesaun iha tempo kalan, sei la lori fila ita fila ba pasadu ne’ebe liu ona. Vestígio de memória, mata ben triste no kontente hanesan prova ida konaba viajen moris nian. Hodiseik hanesan esperensia moris ida ne’ebe valor tebes iha ita nia moris, hanorin ita atu komprende konaba valor moris nian. Imajina to’o iha ne’ebe deit, sei la muda ka repete fila fali buat hotu ne’ebe liu ona.
Buat ne’ebe liu ona tenke simu hanesan realidade ida. Aban hanesan surat tahan mamuk ida ne’ebe atu hakerek ka pronto atu pinta, nakonu ho misterio no labele sura nia posibilidade. Aban hanesan lalatak nebe laiha ruin, dalabarak atrai ita atu imajina, lori ita ba dalan futuru nian ne’ebe sei mai no sei ba. Ita nia ezistensia iha tempu ne’ebe sei mai laos buat ida ne’ebe bele halo predisaun ne’ebe klaru.
Sera que ita sei ba iha ne’eba ka hanesan esperansa no mehi deit. Maske futuru iha ninian atraisaun, ita mos tenke hatene no mantein entre hakarak hatene no sente rasik ita nia realidade moris. Aban hanesan presente furak ne’ebe sei akontese iha ninian tempo rasik. Ho pasadu ne’ebe nakonu ho memoria iha ita nia kotuk, no futuru ne’ebe nakonu ho promete iha ita nia matan, mai ita sempre hanoin katak ida ne’ebe mak valor no importante liu mak oras ne’e(tempo agora). Tamba iha ita nia is moris, ita iha oportunidade atu fo valor ba ita nia moris, fo domin no hala’o moris ne’e nakonu ho dame iha fuan.
La precisa ambisaun atu buka buat ne’ebe seidauk mai ka mout iha triste no laran moras ba buat ne’ebe liu ona. Lialos ne’ebe boot liu mak, buat hotu iha nia tempo, no importante liu respeita tempo no momento sira hotu, kontente iha simplicidade no selebra moris ne nakonu ho domin. Hodiseik hanesan memoria, ohin hanesan realidade no aban hanesan esperansa ba futuru. Buat importante liu mak atu halo iha loron ohin mak esforsu makas, halo buat nebe diak iha loron ohin, tamba loron ohin ne’e ita nian. Mehi ba futuru hahu husi ohin, esperansa komesa husi ohin no susesu hotu iha futuru mai hanesan resultadu husi orasaun no esforsu iha loron ohin.
Vessoru oan, Timor oan. La tempo ona ba atu hatudu liman ba malu, o husi ida ne’e ou ida ne’eba, husi grupo ida ne’e ou ida ne’eba, ka husi kor ida ne’e ka ida ne’eba. Tempo agora fo liman ba malu, tau hamutuk ideia ne’ebe diak atu dezenvolve ita nia rai, hanorin buat ne’ebe diak ba jerasaun foun sira, hatudu ezemplo diak ba jerasaun foun sira. Vessoru ida hodiseik iha ninia istoria rasik ne’ebe liu ona.
Klaru katak história sira ne’e husik hela laran moras no triste ba ita, fuan kanek no matan ben. Maibe la signifika katak atu menten nafatin, so atu hamate deit ita nia vaijen moris no halo ita laiha mudansa. Husik buat hotu ne’ebe liu ona sai hanesan memoria ida.
Vessoru ida ohin hanesan realidade moris ne’ebe ita hasoru. Tamba sa la hamutuk atu dezenvolve ita nia rai. Tur hamutuk, tau ideia hamutuk hadia ita nia suku nemak importante liu. Vessoru ida aban, sai hanesan esperansa ba ita hotu, ba alin sira, ba oan sira. Fo hanoin ne’ebe mak diak, suporta atu bele aprende hodi dezenvolve nia an rasik no nia nasaun, espesilamente iha ninia suku rasik. (**)
Brasília,30/11/2023