OECUSSE (DILI Post)-Molok Konklui Aktividade Distribui Aihan Nesesidade Bazika Ba Familia Vulnéravel no Ema Ho Difisiensia iha Suku Bobometo Postu Oesilo Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse-Ambeno (RAEOA), Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Veronica das Dores Ne’ebe Akompaña husi Ministra Saude (MS), Elia Dos Reis Presta Homenagem Ikus ba Eroi no Eroina sira iha Masakre Tumin ne’ebe Lokali iya Postu Administrativu Oesilo.
Hanesan Governo ,Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun, Tatoli Hela ba Povu no Familia Martires sira husi Masacre Tumin, Atu Labele hanoin Ba odiu no Vigansa ba Safrisiu ne’ebe Lutador sira kontribui ona ba Luta Libertasaun Nasional Timor Leste nian.
Governante ne’e Hatete Tempu agora Povu hotu hotu tenki Hanoin ba Unidade Nasional hodi bele Kontribui ba Dezenvolvimentu Nasional.
“Fatin ida ne’e sai hanesan memoria ida ba familia no Oan sira ne’ebe mak agora ita sei Moris,no ita sira ne’ebe sei moris ne’e atu hamutuk tau interese Nasionál atu bele hare povu hotu hotu.”Dehan Ministra MSSI Hafoin Presta Homenagem ba masacre Tumin Segunda ne’e (29/7).
Governnate ne’e Husu Ba Joven sira atu respeita Inan Aman sira ne’ebe sei Moris, tanba Husi Sira Luta no Sakrifísiu mak Ohin loron ema hotu bele Goja Independência ida ne’e.
“Joven sira ita tenke Respeito inan aman sira tanba, sira ne’ebe mate ona ,sakrifika ona sira vida ba ita rai hodi sosa ita nia independénsia, nonhusi sira nia luta mak hakotu funu ohin loron ita bele goja,maske ita nia maluk balun halai ba Mota sorin Balun dadaun ne’e sei moris hamutuk ho ita,tanba ne’e agora ba oin ita labele hanoin tan Katak ita sei iha inimigo ba malu no iha odio ba malu,tanba sira ne’ebe iha mota laos ema seluk ita ida deit ,Isin ho kulit rasa lian ida deit.” Ministra MSSI Enkoraja ba ema hotu.
Tanba Nafatin husu ba Joven no Komunidade sira iha Fronteira atu labele hanoin tan odio malu ,tanba Husi Pasado ne’ebe akontese hatudu siruasaun moruk ba ita,hodi hasoru situasaun oin oin ,tanba ita nia familia barak mate ,Hodi Soe Isin Lemo lemo no sakrifísiu sira nia Aan mak ohin loron ida ne’e ita bele sai hanesan Nasaun soberanu ida.
Husi Masakre Tumin ida ne’e Ministra Husu liu liu ba povu Tomak iha Fronteira Atu hamutuk hanoin ida deit ba Dezenvolvimentu Nasional no haluha tiha odio malu ,ne’ebe akontese iha tempo pasado iha Tinan 1999.
História Badak Kona ba Masacre Tumin
Setembru Negro la’os akontese de’it iha Covalima (Suai) maibé akontese mos iha Bobo-Ufe-Tumin. lha loron 08-09 setembru 1999, iha Enclave OeCusse, liu-liu iha rai Tumin-Oesilo akontese masakre Tumin neebe membru milisia no membru Tentara Nasional Indonesia (TNI) oho populasaun pro-independénsia iha Tumin, iha loron rua nia laran de’it, ema hamutuk 82 mak mate.
Ilha loron 08 setembru 1999, populasaun iha aldeia Quibiselo ho aldeia Tumin, suku Bobometo, sub-rejiaun Oésilo, hetan asalta hosi membru milisia sira-ne’ebé rezulta ema barak lakon vida tanba defende Timor-Leste nia indpendénsia.
Ilha loron 09 setembru 1999, milisia sira kesi Ema hamutuk na’in-81, ikus mai na’in-sia (9) moris no na’in-72 mate tanba hetan oho hosi milisia iha fatin ida naran Teunlasi. Ema na’in-sia (9) ne’ebé salva-aan hosi akontesimentu ne’e mak; Pedro Cono, Martinho Bobi, Marcos Baquin, Sebastido Sufa (mate ona tanba trauma no hetan kanek boot), Agostinho Ase, Elias Colo, José Ulan, Crisviano Bobelo no Mateus Cusi.
Trajedia ne’ebe akontese iha 08 setembru 1999, iha tuku O9h00 dadeersan, iha aldeia Quibiselo, membru milisia sira tama hosi fatin (dalan) neen (6). Dahuluk, sira tama hosi dalan hosi Oé-Cusse vila liuhosi aldeia Nonquican ho Nu-Nete. Molok tama mai iha aldeia Tumin ho Quibiselo, sira oho tiha ona ema na’in-rua.
Membru milisia sira-ne’ebé tama _ hosi fatin (dalan) iha Nainaban, dalan hosi Oésilo vila tun mai iha mota Noel-Ekat ne’e, membru milisia sirane’e oho ema na’in-tolu (3) mak Cipriano Anin, Sebastiao Siqui ho José Lopo.
Jornalista: Javelino Da Silva