OECUSSE (DILI Post)-Diretor Ensino Baziku Senteal Mexo Beno, iha postu adminitarativu Pante-Makasar, iha Rezião Adminitarativu espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA), falta manorin nain, tanba nee husu Governu atu aumenta numeru profesor.
“Ami nia eskola, infrenta problema menus profesor, tanba iha EBC Meco Beno, iha filial tolu (3), primeiru, segundu no treseiru siklu, maibe numeru profesor profesor nain sanulu reain haat (14) deit, tanba nee husu ba Governu, liuhusi Ministeriu Edukasaun (ME) atu aumenta manorin nain, mai iha eskola refere.” Dehan Xefi eskola EBC, Meco Beno, Benjamin Afulit ba Jornalista sira iha EBC Meco Beno, RAEOA, Sesta-feira (26/07/2024).
Tuir Benjamin hatete, eskola EBC Meco Beno, harii iha tinan 1971, konstrusaun sira nee husi obra Indonesia nian, too agora Governu Timor-Leste, halo deit reabilitasaun, maibe konstrusaun refere seidauk atinze 100%, no numeru profesor mos menus tebes.
Nia Konfirma eskola refere, total estudante 196, husi Primeiru, segundu no treseiru siklu, maibe kondisaun eskola mos ladun diak, no numeru profesor mos la too atu hanorin, tanba nee husu ba Edukasaun Rezional, atu aumenta numeru profesor, hodi hanorin estudante sira ho diak.
“eskola EBC Meco Beno, bainhura tenpu udan, Profesor sira dalaruma lao deit, entaun bainhira too eskola, oras too ona, maibe nafatin jere tempu hodi labele abandona estudante sira, tanba profesor sira la too atu hanorin estudante sira.” Tenik nia.
Iha fatin hanesan, Xefi suku Costa, Fransisco Colo hatete, eskola nee sai hanesan sentru importante ba ema hotu, hodi elevan konesimentu no gaina esperensia sira iha edukasaun forma, entaun objetivu sira nee mak presiza kria kondisaun dignu, hodi estudante sira bele aprende ho diak,
Tanba EBC Meco Beno, daudaun nee infrenta hetan problema profesor, tanba atu hanorin estudante sira, maibe la too, no iha eskola refere iha primeiru, segundu too treseiru siklu, nunee husu ME iha rezional, hodi aumenta tan numeru profesor.
“Ita haree fasilidade hanezan meza no kadera nee sufisiente, tanba Governu foin fo ajudu, maibe kondisaun ba eskola, liuliu edifisiu eskola too agora seidauk, no eskola balun nee obra Indonesia nian, nunee husu nafatin hodi hadia ho eskola nee ho diak, atu kuda nafatun fini no rekursu foun sira ba Timor-Leste nian iha futuru.” Nia sublina.
Iha sorin seluk, profesor EBC Meco Beno, Mario Abi aumenta, durante nee eskola refere lao ladun diak, tanba ema manorin nain menus tebes atu hanorin estudante sira, tanba nee husu governu atu aumenta profezor, nain tolu (3), espesial ba materia Ingles, Siensia Naturai no Relijiaun
“Profesor sira nee tenki ema husi area edukasaun duni, no presiz ema espesialista ba materia sira nee, tanba profezor husi materi tolu nee mak daudaun nee abandona tebes, hodi hanorin ba estudante sira, nunee fiar katak huai proposta neebe hatoo ba ME rezional, tantu nasional bele buka solusaun ho rezolve ho preokupasaun refere.’profesoresMario nee hateten.
Alende ne’e Eskola ne’e laiha Fasilidade Hanesan Komputador hodi fasilita profesor hodi hala’o Servisu wainhira atu prepara Pontus Exame nian.
Jornalista:Javelino Da Silva