DILI Post-Ligado ho Konfrontus Entre Joven Timor oan, Foin Lalais ne’e Iha Santuario Fatima Potugal, ne’ebe Rezulta Joven Timor oan ida Lakon Vida husi Insidente ne’e.
Ho hahalok Joven Timor oan ne’ebe, hatudu iha Fatin Santo Santuario Fatima portugal, mak Lideransa Igréja Katólika Timor Leste Husu Deskulpa ba Povu Portugál ho atitude Joven Timor oan ne’ebe akontese Foin lalais ne’e.
“Ami, Bispo sira Timor nian, manifesta ami nia laran-susar no la concorda ho qualquer forma violéncia nebe, la bele iha fatin iha sociedade nia leet, liu-liu iha fatin sira hanesan Santudrio Fatima. Liu husi gesto publico ida ne’e, ami husu desculpa ba povo portugués, ba Conferéncia Episcopal Portuguesa, em particular ba Diocese Leiria ho nia sarani sira, ba morador no peregrino sira Santu4rio Fatima nian, ba hahalok jovem sira ne’e nian nebe perturba ona hakmatek no sacralidade Santuario Fatima nian.”Hatete Vigario Geral Episcopal De Dili e Prezidente Komisaun Tekniku Superior CET Pe.Graciano Santos Barros liu husi Konferénsia Imprensa ne’ebe Realiza Iha Konferénsia Episcopal Timorense Bidau Kinta ne’e.(6/6).
Vigario Geral Episcopal De Dili e Prezidente Komisaun Tekniku Superior CET Pe.Graciano Santos Barros Afirma ,Conferéncia Episcopal Timorense (CET) preocupado teb-tebes no lamenta ho confronto sira nebe mosu iha madrugada domingo dia 2 junho 2024 iha arredor Santuario Fatima nian iha Portugal, ne’ebe causa vitima mortal ida no balun kanek todan.
Igreja Katolika Timor Leste Komfirma mos katak ,Tuir fonte credivel balun, vitima mortal mane ida ho tinan 25, no confronto ne’e envolve jovem timor-oan ho idade entre tinan 25 to’o tinan 30 mak baku-malu, maski seidauk hatene motivo lolés incidente ne’e nian.
“Ami apela ba Policia Judicidria Leiria nian atu investiga didiak episddio confronto sira ne’e no ami hein ho ansia resultado sira investigacao nian atu responsével ato sira ne’e hetan julgamento tuir lei sira em vigor.” Pe.Graciano Santos Barros Fortifika.
Igreja Katolika Timor Leste mos apela ba jovem sira ne’e atu converte-aan no halakon ondas no espiral violéncia nian,atu jovem sira hotu, em geral, moris tuir sira nia fiar sarani, respeita no hadomi malu no halibur hamutuk esforsuo tomak atu halo buat di’ak iha rai ne’ebe deit sira hela ba.
MNEK Bolu Atensaun ba Embaxada, Rezolve Konfrontu Joven sira iha Portugal
Governo Timor Leste, Liu Husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, orienta ona Embaixada Timor-Leste iha Portugál atu urjentemente buka mekanizmu hodi fó solusaun bá konfrontu entre joven sira iha Portugal.
Pozisaun Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas ne’e, hodi hatán bá preukupasaun ne’ebé deputadu Parlamentu Nasionál no públiku Timor sira-nian, kona-ba konfrontu entre joven Timoroan sira iha Fátima Portugál, ne’ebé akontese iha madrugada loron 02 fulan Juñu ne’e.
“Preukupasaun ne’ebé Membru Parlamentár sira foti kona-ba akontesimentu konfrontu trájiku entre Timoroan sira iha Portugal, MNEK halo ona chamada para halo kordenasaun urjente ho Embaixadora Timor nian iha Lisboa, atu bele haree situasaun ida-ne’e. Prosesu la’o hela, ita nia Embaixada ho Polísia Judisiáriu Portugeza servisu hamutuk hodi buka solusaun ba problema refere, no mós aproximasaun ho madre sira Leiria Fátima, Embaixadora sira haree hela urjentemente problema ida ne’e no sei utiliza kanál sira hotu atu bele rezolve lalais. Mekanizmu ida mak sei konvoka reuniaun para bele husu rekonsiliasaun ka perdaun entre membru sira,” hatete Ministru Bendito.
Tuir Komunikado ne’ebe Dilipost.com Assesu Katak,Oras ne’e dadauk, Embaixada Timor-Leste nian iha Lisboa Portugál hamutuk ho Polísia Judisiária no mós Madre sira iha Leiria Fátima, buka hela solusaun bá problema refere, nune’e bele halo rekonsiliasaun entre joven grupu sira.
Governo Alerta Ba Ajensia Fasilitador Viajem Timor oan ba Portugal
Ho Konfrontus ne’ebe Akontese iha Santuario Fatima portugal, Governo Timor Leste, liu Husi Ministeriu Negosiu Estranjeiro (MNEK) Bendito Freitas ,Sei Bolu Atensaun ba Ajensia de Viajem sira ne’ebe Fasilita Timor oan sira ba Buka Servisu iha Portugal.
Iha Komunikado ne’ebe Dilipost.com, Assesu Haktuir Governu mós sei bolu ajénsia sira-ne’ebé mak fasilita joven sira bá Portugál ne’e, atu iha responsabilidade ba sira, nune’e antes haruka ba, tenki sira kumpre ba lei no regulamentu husi nasaun ne’e nian.
“Maibé prosesu ne’e tenki iha mós espetativas katak, Governu tenki foti mós solusaun bá ajénsia sira-ne’ebé haruka Timoroan sira bá, sira mós tenki iha responsabilidade moral atu tetu ema sira-ne’e antes bá servisu, sira-nia komprimentu bá lei no regulamentu ne’ebé atu simu Timoroan sira-ne’e, ita atu hatudu nafatin dignidade, prinsípius no valores direitus umanus no liberdade,” hatene Governante ne’e.
Konfrontu ne’ne’ebe Akontese iha Fatima Potugal ne’e, diskonfia involve husi Membru Grupu Arte Marsiais 22 (PSHT) ho Arte Ritual 77, hodi rezulta joven mane ida naran Domingos do Rego, moris iha loron 1 fulan Dezembru tinan 1998, husi Tula Takeu, Munisípiu Aileu, lakon vida no na’in lima seluk kanek graves no dadauk ne’e halo hela tratamentu saúde iha ospital Leiria.
Polísia Judisiáriu Portugueza mós dadauk ne’e, investiga hela joven husi grupu rua ne’e, tanba to’o oras ne’e, seidauk identifika joven ne’ebé mate no na’in lima seluk kanek ne’e pertense ba grupu ida-ne’ebé
PM Xanana Deklara sei Taka GAM-GAR iha Timor
Ho Kazu ne’ebe Akontese iha Fatima Potugal ne’ebe,Involve husi grupu arte-marsiál Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT), no Arte Ritual 77,Hodi Estraga Imajen Timor Leste iha Mundu ,mak Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão Deklara Sei La tolera ba Hahalokn Joven Timor oan sira ne’ebe ,hamonu Dignidade Nasaun Timor Leste iha Mundu.
Posisaun ne’e ,Primeiru Ministru informa hafoin Hasoru malu ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Kinta ne’e iha Palasio Prezidensial Aitarak Laran.
“To’o fulan-Dezembru 2023 situasaun kalma laiha tán hanesan uluk kada semana oho-malu, sunu uma, maibé joven sira ne’e bá tiha Portugal lori fali 77 no 22. Enkuantu iha Fátima ne’e konfrontu entre joven hosi Grupu Arte Marsiál PSHT no Grupu Arte Rituál 77. Hosi konfrontu ne’e na’in-ida mate no lima kanek, no iha hela polísia judisiál Portugal nia liman,” Xanana Gusmão informa.
Xefe Governu ne’e dehan, iha fulan-Setembru tinan kotuk Governu suspende atividade Grupu Arte Marsiál (GAM) no Grupu Arte Rituál (GRA), ne’ebé komesa redús ona violénsia involve hosi GAM no GAR kuaze tinan ida ona.
“Ha’u halo apelu ida bá joven sira iha rai-li’ur, sira mak hatudu duni katak, ita tenke taka duni Arte Marsiál tanba taka iha ne’e sira bá oho-malu fali iha ema-nia rain,” Eis Xefe Estadu ko’alia.” Afirma Xefi Governo ne.
Tuir Primeiru-Ministru hateten Lei foun ne’ebé Portugal foin mak kria la’ós bá de’it Timoroan maibé bá ema estranjeiru hotu-hotu bainhira hakarak tama bá Portugal.
“Lei ne’e la’ós bá Timoroan de’it maibé bá ema hotu-hotu mak imigrante iha Portugal. Tanba Timoroan sira iha problema maka temi de’it Timoroan,” nia subliña.
Enkuanto Iha reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta Loron 05 Juñu Foin lalais ne’e, Governu haree ona oinsá Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) atu transporta mate-isin hosi Portugál hodi entrega bá família.
Jornalista:Javelino silva