Edukador Pais 7 Lidera Edukasaun Pas Ba Jerasaun Futuru

banner 468x60

DiliPost.com -Lider husi organizasaun  sia nulu resin haat (94) husi Pais hitu (7) halibur malu koalia koana ba  pas iha faturu liu husi programa formasaun ba Edukador Pas online ne’ebe halao  husi loron 28 to’o loron 9 fulan Agostu tinan ne’e.

Tuir komunikadu ne’ebe Dili Post asesu Domingu (24/08)  relata katak husi nasaun hitu Partisipasaun profisionál edukasaun sira husi rejiaun no kontinente oin-oin hatudu katak edukasaun dame nian mosu daudaun hanesan tendénsia globál ida-ne’ebé liu fronteira nasionál sira.

banner 336x280

Partisipante sira rekoñese nesesidade ba edukasaun dame nian iha sira-nia sistema edukasaun nasionál no, iha kolaborasaun ho Heavenly Culture, World Peace, Restoration of Light (HWPL) ne’ebé envolve iha demonstrasaun sira husi HWPL nia Livru Tekniku Pas nian.

Partisipante sira mós partisipa iha diskursu espesiál ida ho títulu “Knaar Mestre da Pas nian.” Liu husi dosente sira, sesaun T&A, no knaar semana-semana, sira hametin sira-nia kompriensaun, ho diskursu espesiál ne’ebé fó oportunidade atu afirma fali sira-nia valór no responsabilidade hanesan edukador.

Aliende ne’e, Koordenador Misaun Empowermentu Afrika iha Sudaun Sul, Mapet Machol Majak hatete, iha loron ne’ebá  nia bele aprende dalan atu promove dame iha fatin oioin iha mundu tomak.

“Liu husi treinamentu ne’e ha’u komprende saida mak presiza atu hetan dame no sei servisu hodi implementa iha Sudan Sul. Dala ida tan ema fó-hanoin ha’u katak dame la’ós ema ida de’it, maibé ita hotu mak iha dame ida de’it,” subliña Mapet.

Iha Timor-Leste, Ministeriu Ensinu Superior koordena partisipasaun husi reprezentante 21 – inklui prezidente, vise-prezidente no profesór sira – husi instituisaun ensinu superiór ualu. Sektor edukasaun país nian hein katak formasaun ne’e sei ajuda harii fundasaun ba integrasaun institusionál edukasaun pás nian iha kurríkulu ensinu superiór.

Tuir  Profesor no dosente Teolojia Pastoral iha Universidade Katolika Timor-Leste (UCT) Marcolino Gomes hateten iha kurríkulu ida-ne’ebé sistemátiku no komprensivu ho rekoñesimentu global.

“Ha’u hetan valór no métodu prátika sira atu hetan pás no dezenvolve kapasidade atu hanorin pás ba estudante sira,” haktuir Marcolino.

Kestaun hanesan Profesór ida husi National Bilingual College Sousa iha Cameroao, Fredrilla Yula   mos relata liu iuhusi treinamentu ne’e sira komprende katak dame la’ós de’it objetivu globál maibé hahú mós ho hahalok sira hanesan respeitu, sakrifísiu, domin, perdua, kompriende no hatudu hahalok-di’ak.

“Ha’u agradese tebes tanba ha’u partisipa iha programa ne’e hamutuk ho HWPL,”tenik Fredrilla.

Entertantu Graduadu sira husi programa ne’e planu atu aplika edukasaun dame iha sira-nia eskola no komunidade sira no atu promove liuhusi kooperasaun internasionál.

HWPL refirma katak sira sei kontinua fó apoiu ba esforsu hirak-ne’e liuhusi fornese rekursu no rede sira tuir kontestu edukasaun nasaun ida-idak nian. (**)

banner 336x280

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *