DiliPost.com– Iha komemorasaun ba dala 9 nasaun sia nulu resin tolu (93) hamutuk ho Organizasaun internasional HWPL kontinua halo deklarasaun promove Pas iha mundu tomak no hapara Funu.
Dadaun ne’e hakat signifikativu ida ba unifikasaun Peninsula Koreia nian ho lansamentu.
Ho nune’e Komisaun Preparatoria ba Unifikasaun Pasifiku Peninsula Koreia nian, liu husi organizaun HWPL, ne’ebé sede iha Korea Sul, organiza eventu ne’e ho tema “Building Bridges for Korean Remunifikasaun: Estabelese enkuadramentu Juridiku no Pratiku ba Pas.”
Tuir komunikadu ne’ebe Dili Post asesu, Segunda feira (24/03) ne’e, husi komissaun organizasaun HWPL relata katak eventu ne’e hatudu lider doméstiku no internasionál rihun ida, hodi esplika planu ida-ne’ebé komprensivu ba inisiativa pás no unifikasaun iha nasaun laran tomak.
Aliende ne’e iha loron 23 fulan-Marsu tinan ne’e, hala’o mós serimónia aniversáriu ida iha Osaka, Japaun, iha ne’ebé maizumenus ativista dame na’in 80, sidadaun no membru HWPL sira halibur hamutuk hodi hato’o sira-nia hakarak atu hetan pás globál.
Hahú kedas husi loron 14 fulan-Marsu tinan 2016, DPCW sai ona hanesan sentru ba eventu komemorativu anuál HWPL nian, ho objetivu atu instituisionaliza pás.
Eventu ne’e hahú ho introdusaun ida kona-ba importánsia husi Serimonia aniversáriu, ne’ebé mai husi Korea Sul, tuir mai esplika kle’an kona-ba fundasaun legál DPCW nian hodi alkansa pás mundiál.
Liu husi hakerek iha kolaborasaun ho peritu legál internasionál sira husi nasaun 15, DPCW kompostu husi artigu 10 no klusaun 38, hodi esplika prinsípiu no mekanizmu sira atu prevene no rezolve konflitu sira, no mós promove sosiedade globál ida-ne’ebé pasifika.
Nune’e mós, define papél espesífiku individuál, komunidade no nasaun sira-nian hodi hetan pás ba nafatin. Partisipante sira hetan kompriensaun kle’an liután kona-ba impaktu DPCW nian ba harii dame internasionál.
Durante eventu ne’e anunsia ona planu atividade sira husi lideransa suku nian iha futuru, hodi hatudu kompromisu husi HWPL atu hametin rede dame iha Japaun. Ida ne’e reforsa partisipante sira-nia espetativa ba inisiativa pás nian sira.
Eventu ne’e mós hatudu kampaña rejistu membru no kondusaun petisaun ida-ne’ebé suporta DPCW. Partisipante sira ativamente envolve hodi hakerek no fahe mensajen dame pesoál sira.
Ofisiál kooperativu Morimoto Tadanori, Reprezentante Sidade Yamato Takada husi Asosiasaun Amizade Nara Prefectural Japaun-Koreia Norte, deklara sira hakarak tebes atu haree oinsá mak ema bele halibur hamutuk iha misaun atu promove dame.
No, sei kontente tebes atu haree joven sira husi Japaun hodi partisipa ativamente iha eventu sira-ne’e.
“Sira-nia envolvimentu importante tebes atu forma futuru ida-ne’ebé dame ba ema hotu,”tenik nia.
Atu haburas pas no dame HWPL planeia habelar inisiativa pás nian ho ativu iha Japaun no hametin kolaborasaun ho organizasaun no individuál oin-oin hodi promove esforsu pás internasionál sira.(**)