BOBONARO (DiliPost.com)- Governu Liu husi Ministériu Joventudeno Desportu Arte no Kultura (MJDAC) ,liu husi Secretario Estadu Arte no Kultura ( SEAK), Servisu hamutuk Centro Nasional Chega Institutu Publiku (CNC I.P), Ofisialmente Abertura ona Eventu Festival Fronteira ne’e 2023 ,ne’ebe ho Objektivu Atu Promove Interkambiu Kultura no hametin Rekonsteusaun Entre Timor Leste no Indonezia.
Ministro Joventude no Desportu Arte no Kultura Nelio Isac Sarmento Haktuir, Eventu Festival Fronteira ne’e nudar Passu Importante ba Timor Leste no Indonezia Liu liu sidadaun sira husi Fronteira Nusa tenggara timur (NTT),atambua no Kupang.
“Programa ne’e Importante Mai ita hodi Hametin ligasaun entre Timor leste no Indonesia, liu liu ba ita nia Sidadaun sira ne’ebé hela iha Fronteira Rai Rua nian,hodi hametin liu tan ita nia Unidade no Rekonsiliasaun hanesan Familia no Timor oan ida deit.” MJDAC Hatete ida ne’e iha Abertura Festival Fronteira iha Maliana Villa Kuarta ne’e 15/11).
Ministro Joventude no Desportu Arte no Kultura ne’e ,Husu ba Joven sira atu haluha Pasadu no Koko atu Buka tuir Historia Entre Timor Leste no Indonezia ,Nune’e bele hametin liu relasaun Metin Entre pais rua iha Futuru oin mai.
Eventu festivál Fronteira 2023 ne’e hala’o ho tema jerál “Interkámbiu Kulturál bá Promove Rekonsiliasaun” ne’ebé sei implementa iha 15 to’o 18 fulan Novembru 2023,iha Maliana Munisípiu Bobonaru.
Nota Informatika Kona ba Festival Fronteira 2023 “Interkambiu Kultural ba Hametin Rekonsiliasaun “
Antesedensia:
Hafoin hakat liu konflitu naruk, liuhosi Konsulta popular 30 Agostu 1999, povu Timor-Leste hetan nia direitu bá auto-determinasaun.Maiória populasaun ho pursentu 78,5 (78,5%) hosi totál votantes hili atu haketak an hosi Indonézia. Rezultadu ne’e hamosu krize umanitária. Violénsia no estragus ho skala boot akontese iha teritóriu rai-laran nu’udár forma hosi dezapontamentu grupu pro-autónomia sira no autoridade Indonézia nian.
Prosesu sira hafoin konsulta populár iha tinan 1999 hatudu katak atu asegura pás no estabilidade iha rai-laran, lideransa Timor oan sira hatuur misaun boot atu lori Timor-leste hakat bá oin ho dame liuhosi harii Komisaun Simu Malu, Lia Loos no Rekonsiliasaun (CAVR), no programa interkultural entre Timor Leste ho Indonesia ne’ebé nia mandatu mak atu buka lia-loos kona-bá violasaun Direitus umanus tuir dalan investigasaun sientífika, fasilta rekonsiliasaun komunitáriu, resepsaun kulturál, no apoiu vítima, prepara relatóriu ne’ebé kompriensivu no formula rekomendasaun sira bá estadu.
Funsaun fundamentu ida hosi CAVR mak promove Kultura simu malu no rekonsiliasaun. Objetivu ida ne’e sai baze konseitu bá programa importante sira komisaun nian. Aprosimasaun ne’ebé integradu hodi promove rekonsiliasaun iha Timor-Leste ne’ebé envolve sosiedade tomak.
Molok mandatu CAVR remata, Estadu Timor-Leste no Repúblika Indonézia harii kedas Komisaun Verdade no Amizade nu’udár komisaun konjunta entre estadu rua ne’e, hodi revee fila-fali servisu KPP-HAM no rekomendasaun hosi relatóriu CAVR.
Relatóriu hosi komisaun CVA, sita espesífiku promosaun atividade interkámbiu kulturál no edukasaun nu’udár rekomendasaun bá tempu naruk no aspirativu.
Rekomendasaun sira hosi relatóriu rua ne’ebe husu estadu Timor-leste no Indonézia atu implementa mak:
1.Inisiativa atu promove no haforti relasaun tradisaun Kultural hodi kontaktu no hakarak di’ak husi ema Timor-Oan husi Timor-Leste no Timor-Oan sira ne’ebé sei iha Indonezia, liu-liu sira ne’ebé iha Timor-Osidental, hodi hare liu-liu ba sosiál, kulturál no troka edukasaun ba labarik no joven sira, no husu ba lider komunidade, Igreja Katólika no komunidade fiar sira seluk tan, Indonesia nia ONG sira no Governu Indonezia atu tulun prosesu ida ne’e.
2.Promove relasaun tradisaun Kultural ho ema Timor-Oan sira ne’ebé moris iha tasi balu, ka ne’ebé foti ona sidadania rai seluk nian hodi nune’e ema hirak ne’e bele fiar sira nia a’an atu kaer metin nafatin sira nia ligasaun familiar, kulturál no buat hirak ne’ebé liga sira ba sira nia rai moris fatin no kontribui ba Timor-Leste nia interese liu husi sira nia atividade no relasaun hirak ne’ebé sira halo iha rai liur.
3.Atu responde ba rekomendasaun rua iha leten, Centro Chega! liu hosi servisu konjunta ho Sekretariu Estadu Arte no Kultura (SEAK) sei Organiza festival fronteira 2023 ho tema Rekonsiliasaun no Interkambiu Kultural entre Timor-leste no Indonezia.
Festivál Fronteira 2023 ‘Interkámbiu Kulturál bá Promove Rekonsiliasaun’
Festivál Fronteira 2023 nu’udár instrumentu pás ho objetivu atu hametin lasu amizade entre timoroan sira ne’ebé fahe-malu tanba konflitu pasadu hosi tinan 1974 no hakotu iha tinan 1999 no hametin lasu amizade entre estadu rua.
Festivál Fronteira 2023 projeta bá promosaun bá dame, fraternidade umana valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor-Leste no Indonézia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liuhosi aspeitu kulturál no Istória ne’ebé refleta no inspira interasaun sosial, bazeia bá prinsípiu respeita direitus umanus, toleransia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame ne’ebé nia abut mai hosi fiar, matenek lokál, tradisaun, kultura no arte ne’ebé kontribui bá respeita valóres umanu.
Eventu ne’e sai nu’udár Plataforma bá Muziku sira, grupu ka komunidade teatru, Curadores, eskritor, fotógrafu, Jornalista, peskizadór no estudante sira iha Timor-leste no Indonézia nomós sai prosesu interkámbiu kulturál hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun bá istória no diversidade kultura.
OBJEKTIVU
Festivál Fronteira 2023, ne’ebé hala’o ho “Rekonsíliasaun no Interkámbiu Kulturál” ne’e, ho objetivu atu enkoraja jerasaun foun sira Timoroan hosi Timor-Leste no Timoroan sira iha Indonézia hodi hanoin krítiku bá tópiku sira ne’ebé relasiona ho memoria sira konflitu polítiku pasadu, fraternidade umanu, rekonsíliasaun no interkulturalidade iha rejiaun espesífikamente iha áreia fronteira Timor-Leste no Indonézia.
Promove kultura diálogu entre jerasaun foun sira iha Timor-Leste no Indonézia liuhosi produsaun konjunta bá konteúdu sira istória no kultura, liuhosi obra arte no literatura sira.
Nune’e mós, promove interkámbiu sai espasu bá kolaborasaun konjunta entre nasaun rua hodi kontribui bá balansu narativu istória.
REZULTADU ESPETATIVA
Centro Chega! I.P no SEAK iha esperansa katak, bainhira realizadór Festivál Fronteira implementa haktuir objetivu sira iha leten, mak sei hamosu rezultadu espetativa sira hanesan mak hanesan:
Primeiru-forma ona pensamentu krítiku ba jovens ka jerasaun foun sira relasiona ho kultura hametin dame liuhosi rekonsiliasaun.
Segundu- iha ona koñesimentu mutua entre jerasaun foun sira hosi nasaun rua hodi hamosu produsaun konjunta ba kontiudu sira kona-ba kultura no istoria liu hosi obra arte literatura.
Terseiro- uainhira liuhosi interkámbiu kulturál, Foin-sa’e sira iha ona koñesimentu kona-bá istória tuir perspetiva parte hotu-hotu nian sei kontribui ba balansu narativu istória no kontribui iha prosesu simu malu no harii dame.
Formatu:
Festivál Fronteira 2023 sei realiza durante loron-ha’at (15 to’o 18) iha fulan Novembru 2023 no sei hala’o iha iha fronteira Timor-Leste no Indonezia. Festival ne’e sei hatudu Performa ka aprezentasaun arte ho karáter kontemporaniu ho nia tema Rekonsiliasaun.
Atividade:
Atividade sira ne’ebé mak sei hala’o iha eventu Festival Fronteira 2023 sei priense ho atividade mak hanesan tuir mai ne’e:
Konferénsia ka semináriu (kolókiu):
Iha atividade ida ne’e, líder istóriku sira hosi Timor-Leste hanesan Prezidente Repíblika no Primeiru-Ministru, nomós líder partidu polítiku istóriku sira sira sei halo palestra bá partisipante sira.
Konferensia ka semináriu
Iha aktividade ne’e Realiza diseminasaun kona-bá Istória pasadu, fraternidade umana no rekonsiliasaun bá dame entre Timoroan sira,no Konferénsia kona-bá interkultural Timor-Leste ho Timor Osidental, Indonézia.
Vizita Sitio Istoriko
Atividade ida ne’e sei fasilita partisipante interkámbiu kulturál hodi vizíta fatin sítiu istóriku sira ne’ebé identifikadu, nune’e iha koñesimentu kona-bá patrimóniu kultura no istóriku. Organiza direta hosi Centro Chega! no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura.
Desportu Rekonsiliasaun
Amizade Desportiva nu’udár jogu amigável entre delegasaun hosi Timor-Leste no delegasaun hosi Timor Osidentál, Indonézia, ne’ebé realiza iha Fronteira nu’udár faze ida hodi promove pás, estabilidade, entre Juventude hosi Nasaun rua. Atvidade desportiva ida ne’e sei responsabiliza hosi Ministeriu Juventude Desportu, Arte no Kultura Timor Leste.
Performa Arte (Art Performance)
Demonstra diversidade kultural no produsaun konjunta kontiudu istória no kultura liuhosi obra arte mak hanesan tuir mai ne’e:
Konsertu Muzika:
partisipa hosi muziku sira hosi Timor-Leste no Indonezia.
Sound Experimental mistura ho teatru (Music theatrical) no projection.
Koreografia ka dansa kontemporaniu ne’ebé mistura hosi kultura Nasaun rua ne’ebé sei aprezenta hosi Komunidade Arte kontemporaniu ho tema Rekonsiliasaun no Dame.
Street Art (Mural Painting): kolaborasaun komunidade Arte hosi Timor Leste no Indonezia halo kampaña ba dame no rekonsiliasaun liu hosi ilustrasaun graffiti iha dalan.
Partisipante
Iha Festivál Fronteira 2023 ida ne’e, sei envolve partisipante sira mak hanesan, Juventude Timor osidental selesionadu (Joven ne’ebé iha ligasaun istória no kulturál), Reprezentante Juventude hosi munisipiu sira hosi Timor-Leste, Múziku Timoroan no Indonézia, Komunidade Arte kontemporaniu (Sanggar seni) hosi Timor-Leste no Indonézia, Digital Creator (Youtubers, Video Makers, Graphics designer, Fotografers), Peskizadór no Akademiku sira, Hakerek na’in obra literatura no Jornalista, Reprezentante organizasaun sosiedade sivil sira, Komunidade tomak iha áreia fronteira.
Enkuantu Sidadaun sira husi NTT Indonesia ne’ebe partisipa iha Festival Fronteira 2023 ne’e maioria Timor oan sira ne’ebé Durante ne’e hela iha Indonesia hanesan , mai husi Atambua, Kupang, Malaka, Kefa, no Belu.(Javel)