DiliPost.com-Abertura enkontru Ministeriál husi membru nasaun g7+ ba dala-6 no mós aniversáriu g7+ ne’ebé realiza iha Centru Convenções Dili (CCD) Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Timor-Leste(Tl) Bendito Freitas aprezenta kompromisu kona-ba forma futuru ida di’ak liu ba nasaun ida-idak nia povu, hametin dedikasaun, konsolidasaun pás no harii estadu, no mós promove prinsípiu demokrátiku sira.
Iha okaziaun Ministru Bendito Freitas hato’o nia agradesimentu ba Ministru sira, Xefe Delegasaun sira, no Delegadu sira hotu ne’ebé marka prezensa iha sorumutuk Interministerial ba dala-6 g7+ iha Dili, sidade kapitál rai Sunrise, Timor Lorosa’e.
Nia dehan, ohin halibur hamutuk la’ós de’it nu’udar reprezentante husi nasaun ida-idak, maibé nu’udar membru família ida ne’ebé úniku, no ida ne’ebé iha unidade liuhusi istória ne’ebé fahe malu, dezafiu komún sira, no liu-liu, aspirasaun koletiva ida, atu harii pás, reziliensia no dezenvolvimentu inkluzivu iha ida idak nia nasaun sira.
“Iha tinan 15 liu ba, g7+ sai nu’udar lian ida ne’ebé forte ba estadu frajil no afetadu husi konflitu advokasia ba solusaun sira ne’ebé lidera husi nasaun, aprendizajen ba malu, no solidariedade,”hateten Bendito iha nia diskursu enkontru Ministerial g7 + ba dala-6 no aniversáriu g7 + ba dala-15 iha CCD Sexta (11/4).
Governante ne’e dehan ne’e hatudu maski nasaun sira hasoru dezafiu barak, maibé la hatudu frajilidade. Maibé define liuhusi nasaun ida-idaak nian determinasaun, esperansa ho kompromisu atu forma futuru ida ne’ebé di’ak liu ba nasaunida-idak nia povu, momentu reflesaun no apelu ba asaun.
“Bainhira ita selebra milestones ne’ebé ita hetan ona hamutuk, ita mós tenke hein atu forma futuru pás no reziliensia nian, iha ita nia rejiaun tomak no liu-liu Sorumutu Ministerial dala- VI ne’e fó apoiu ba ita nia kompromisu atu respeita malu no hametin ita nia dedikasaun hodi kontinua hametin ita nia mekanizmu koordenasaun, ho objetivu atu halo ita nia dalan ba konsolidasaun pás no harii estadu, no mós promove prinsípiu demokrátiku sira no asegura respeitu tomak ba valór umanu no estadu direitu,” tenik Ministru Bendito.
Nia haktuir eventu ida ne’e mós reforsa kompromisu atu aumenta lian rasik iha diplomasia no multilateralizmu nia laran, advokasia ba prosesu foti desizaun inkluzivu sira.
Iha tinan kotuk, durante COP29 iha Baku, Azerbain 7+ nia lian koletivu iha mundu tomak, iha ami nia karta konjunta ba Sekretáriu Jerál ONU nian ne’ebé relata husi ajénsia imprensa sira ne’ebé importante tebes.
“G7+ nia papél rekoñese ona iha nivel internasionál hodi asegura interese no nesesidade espesífiku husi nasaun frajil no ki’ik dezenvolvidu sira ba asuntu mudansa klimátika. Ami asegura katak ami nia preokupasaun sei la haluha tan iha diskusaun globál sira,” hateten nia.
Tuir nia katak, Estatutu observadór ne’ebé asegura ona iha Nasoins Unidas nu’udar testemuña ida ba nasaun sira nia influénsia ne’ebé aumenta no plataforma ida ne’ebé bele kontinua advoka ba direitu no interese sira husi estadu membru sira, hodi promove diálogu globál ida ne’ebé ekuitativu liu.
“Ha’u fiar katak ha’u ko’alia ba ita hotu iha ne’e, hodi hato’o ami nia agradesimentu kle’an ba Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, no Ema Eminente ba g7+. Lider boot ida ne’e no eroi boot ne’e tau nia laran rasik iha kriasaun g7+, tinan 15 liubá. Ha’u mós hato’o ha’u nia apresiasaun maka’as ba Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Jose Ramos-Horta, ne’ebé distinji Laureadu Nobel ba Pas, tanba lider na’in rua ne’e halo ona kontribuisaun ne’ebé boot no oferese apoiu ne’ebé boot ba dezenvolvimentu no funsionamentu organizasaun ida ne’e nian durante tinan hirak ne’e. Sira nia lideransa vizaun no kometimentu ba pás no estabilidade sai ona instrumentál hodi forma g7+ ba órgaun influénsia ne’ebé ohin loron,” Subliña Bendito.
Nia afirma, TL mós rekoñese prezensa Elizabeth Spehar, Asistente Sekretaria Jerál Apoiu ba Konstrusaun Pas iha Departamentu Asuntu Polítika no Konstrusaun Pas Nasoins Unidas nian. Imi nia prezensa signifikante tebes ba Sorumutuk Ministerial da- VI ne’e, tanba selebra tinan 15 husi g7+.
TL, Nu’udar uma na’in ba Sorumutuk Ministerial importante ida ne’e, no hein atu troka ideia konstrutivu no kolabora kle’an ho maluk Ministru Negósiu Estranjeiru sira.
“Hamutuk, ita sei kontinua tau g7+ nu’udar atór globál ida ne’ebé iha lian maka’as hodi reprezenta nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu no frajilidade. Mai ita moris ida ne’ebé unidade liu tan iha objetivu no ambisaun, hodi dudu kompromisu globál ida ne’ebé forte liu ba pás, justisa no dezenvolvimentu inkluzivu,” sublina Ministru Bendito.
Iha fatin hanesan, Sekretariu Jeral g7+, Helder da Costa, hatete, sesaun abertura reuniaun Ministerial G7+ nia ho tema 15 anos na unidade, oinsá mak funda ou estabelese aas reziliensia iha país membru G7+ nia.
“Ita foin rona MNEK iha nia diskursu, apresia katak reuniaun ida ne’e koñesidu ho 15 anos ninia ezisténsia G7+ nia dezde 2010. No iha fatin ne’e mak ita inaugura no funda G7+ no G7+ momentu ne’ebá organizasaun ida ke hanesan informal voluntariadu, maibé agora tornouse uma movimentu global ida ne’ebé rekonesidu husi fatin hotu-hotu husi nivel mundiál,” dehan Helder da Costa
Nia akresenta, iha diskursu Prezidente Repúblika nian, hatete, g7+ daudaun hetan estatutu observadór iha nasaun unidas, TL bele tuur hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu iha nivel mundiál ko’alia kona ba dezafiu mundiál nia.
“Ita mós ohin rona Sekretáriu Jerál, António hato’o mensajen mai katak, voz g7+ nia vital tebes iha futuru mai, tanba Mundu agora atravesa kompleksidade, atravesa krize barak, atravesa jeopolítiku tensaun entre país poderosos sira ne’e, entaun g7+ hamutuk para hodi bele ko’alia ho sira hodi nune’e bele ajuda ita nia populasaun sira iha ita nia país membru g7+,” hateten Helder.
Nia hatutan, Objetivu husi enkontru ida ne’e iha tolu, primeiru atu avalia progresu ne’ebé alkansa ona durante 15 anos, segundu atu selebra tinan 15, nune’e mós konsolida membru g7+ , terseiru atu trasa estratéjia oinsá mak bele ajuda ba malu liuhusi kooperasaun frazil ba frazil ba país sira ne’ebé atravesa krize nasionál.
Nia dehan, orgullu boot ba ba Timoroan, no ba lideransa, TL organiza eventu ne’e atu komprova ba ASEAN katak, Timor-Leste iha podér atu sai uma na’in ba reuniaun boot sira ne’e para bele tama ASEAN.
Enkuantu nasaun sira ne’ebésai ona ba membru organizasaun G7+ mais ne’e mak hanesan, Afghanista, Burund, Repúblika Sentrál Áfrikana, Chad, Costa Mafim Guinea-Bissau, Haiti, São Tome Principio, illa Salomão, Somalia, Sierra Leone, Somalia, Liberia Sudan Súl, Pupuq Nova Guine, Repúblika Demokrátika Kongo, Togo, Yaman ho Guinea.(lx)