DiliPost.com-Organizasaun Naun Governental ONG Fundasaun Mahein (FM), konsidera Autoridade Seguransa ho protokolu Estadu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro falla akontese insidente halo dezentedimentu, hafoin simu vizita Amu Papa Francisco iha Timor-Leste (TL).
Diretur Ezekutivu FM Nelson Belo hateten, iha relatóriu ne’ebé FM rejista akontese insidente mosu dezentedimentu Seguransa Eskoltu Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Seguransa husi Amu Papa Francisco iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro ida ne’e, falla husi Seguransa Aeroportu ho Protokolu Estadu nian.
Parte seluk bele mos, iha Sarani no membru Seguransa balun kestiona katak, iha Komandante balun iha Instituisaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), buka oin hodi sa’i fali Eskoltu.
Afinal Korpu Seguransa Pessoal (CSP), nu’udar ema ne’ebe treinadu, la presiza Komandante atu tu’un hodi intervein sira ninia servisu iha terenu. Sa’e karreta loke odamatan hodi halo Sec-I hala’i ho velosidade maximu. Ho ida ne’e, ninia impaktu ‘Soli Deo’ Papa Francisco monu.
Tanba, vizita Sua Santidade Papa Francisco mai TL la’os ba bo’ot sira no Komandante, maibe ba Sarani Katholika TL maioria 98%, atu hare’e besik liu tan Sua Santidade Papa Francisco nia oin besik liu tan, maski la besik atu hola bensaun liman. Hare’e besik mos loos ona.
Pergunta mak ne’e, tansa tenke hala’i mohu. Sarani barak laran no fu’an moras, vizita ida ne’e, ba povu, la’os tan de’it ‘Kayu Cendana’ ou Sandelu Timor nia morin.
Mai reflete no hanoin lisuk, maski vizia Sua Santidade Papa Francisco liu tiha ona. Naklekar no haklaken hela mensajen fundamental ba nia povu no Sarani iha TL. Buat hirak ne’e, bele halo ba mais kuidadu Lafaek.
Protokolu
Nelson haklaken, iha relatóriu ne’e, sita konaba durante loron-3 vizita Sua Santidade Papa Francisco iha TL, rezulta insidente grave balun ne’ebé envolve husi Seguransa Aeroportu ho komprimentu Protokolu aviasaun International nian ne’ebé akontese iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato Comoro. Insidente da-huluk ne’ebé,”ami rejista iha relatóriu ida ne’e, mosu dezentedimentu entre Seguransa Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho Seguransa husi Amu Papa Francisco nian,”informa Nelson ba Jornalista iha Konferensia Inprensa (KI), iha edifisiu FM Bairru dos Grillus, Tersa-feira horseik.
Nia informa, insidente ne’ebé fatal liu maka violasaun sira ba área restrita sira no dezorden sira ne’ebé envolve ema sivil sira, polisia no funsionáriu sira aeroportu nian.
Asesu
Nelson afirma, informasaun detallu konaba relatóriu ne’ebé FM rejista asesu la autorizadu husi ema sira ba área sira ne’ebé restritu husi Aeroportu. Falta separasaun adekuada entre sivil ho Autoridade sira durante Papa Francisco nia embarkasaun.
Nune’e mós movimentu hirak ne’ebé kauza husi Offisiál no ema sivil hirak ne’ebé hala’i tu’ir Papa Francisco hodi buka bensaun.
Eventu hirak ne’e, revela falla kritiku sira iha medida Seguransa Aeroportu nian no viola padraun hirak ne’ebé estabelese husi Organizasaun Internasionál Aviasaun Sivil nian (ICAO), konaba ‘Safety and Security,”informa Nelson.
Rekomendasaun
Ho ida ne’e, FM hakarak hato’o rekomendasaun hodi mitiga insidente hanesan ne’e, iha futuru, bele kompriende ho Seguransa Aeroportu no Aviasaun.
Aleinde ne’e, iha rekomendasaun da-huluk reforsa treinamentu no konsisténsia iha Seguransa halo Formasaun Regular no intensivu ba Seguransa Aeroportu nian, Polisiá no Militar iha TL ho enfaze ba kumprimentu rigorozu ho padraun Internasional husi ICAO. Treinamentu la’os de’it tékniku, maibé mos iha aspeitu protokolu Diplomátiku hodi prevene dezentendimentu entre Seguransa diferente.
Revizaun
Da-ruak, halo Revizaun ba prosedimentu Protokolu no koordenasaun hetan dezentendimentu entre Seguransa PM no Seguransa Papa Francisco nian. Rekomenda kria planu koordinasaun pré-definidu entre Autoridades Lokál no VIP Intemasional sira bainhira iha vizita Diplomatiku importante.
Autoridade Aeroportu nian tenke halo Revizaun rigoróza ba planu seguru no Protokolu, asegura separasaun di’ak entre VIP no ema hirak ne’ebe iha Aeroportu laran atu evita sala prosedimentu.
Da-toluk, fortalese sistema kontrolu asesu no vizilänsia implementa sistema seguru ne’ebe robustu ba kontrolu asesu no vizilánsia (CCTV no Seguransa fiziku), ne’ebé bele monitoriza área sensitivu sira iha Aeroportu.
Ema hirak ne’ebé la hatene di’ak ou la iha klaridade Seguransa nian, tenke la permitidu tama ba área sensitivu sira hanesan pista ou zona VIP.
Insidente
Da-haat, planu resposta Emerjénsia klaru Estrutura planu resposta Emerjénsia, inklui maneira atu liga ho insidente ne’ebé la- previzivel hanesan movimentu ema la-konvidadu sira no hobur husi Seguransa. Ema tenke hatene di’ak, maibe atu reaji de’it bainhira iha instrusaun klaru ne’ebé servisu bazeia ba situasaun nian. Da-lima, programa Sertifikasaun no Auditoria implementa Sertifikasaun rigorózu ba Aeroportu hodi asegura katak, TL kumpre ho padraun Seguransa nian.
Hetan Revizaun Regular husi Auditoria Internasionál ba programa Universal Safety Oversight Audit Programme (USOAP), dezenvolve planu ba korizi falta sira husi insidente hirak ne’e.
Mekanizmu
Iha pontu-6 kontinua fortalese komunikasaun no kooperasaun entre Ajénsia Estrutura mekanizmu klaru entre Aeroportu, Seguransa (Polisia no Militar red), no Lideransa Protokolu atu mantein aliansa no pré-konsensu iha operasaun importante sira hanesan ne’e. Kooperasaun ne’e, importante atu prevene inkonsistensia no dezentendimentu.(ercia)