DiliPost.com-Organizasaun g7 + nia objetivu atu atu konsolida hodi hapara konflitu iha rai frajil sira no promove pás.
Nune’e Prezidente Repúblika (PR) Demokrátika Timor-Leste José Ramos Horta, hateten, hatán ba realidade ne’e, g7+ moris la’ós hanesan inisiativa diplomátika seluk, maibé hanesan movimentu ida atu asegura, nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu, sei la’ós tan ema pasivu ne’ebé simu desizaun husi li’ur, maibé lian ativu sira forma sira-nia futuru rasik.
PR hato’o liu husi nia diskursu iha ámbitu aniversáriu ezisténsia g7+ ba Dala-15 no no enkontru inter-Ministerial ba dala-6, iha CCD Sexta (11/4).
Nia dehan, ho haksolok tebes tanba ohin iha Sorumutuk Ministerial da- VI g7+ ne’e, okaziaun ida-ne’ebé marka tinan 15 husi Timor-Leste luta koletiva, reziliensia no determinasaun.
Bainhira g7+ harii ba dahuluk iha 2010, ha’u serbí nu’udar Prezidente daruak Timor-Leste nian. No Ita nia nasaun foin mai husi instabilidade polítika no krize sira iha 2006, períodu inserteza no divizaun ne’ebé kle’an. Maibé ami nia luta ba estabilidade la hahú iha ne’ebá! Ohin loron, nu’udar grupu g7+ reflete kona ba viajen koletiva, ita tenke rekoñese katak ita moris iha era inserteza ne’ebé kle’an.
“Ha’u sai ona advogadu ba ONU inkluzivu no reprezentativu liu, no ha’u enkoraja katak ita-nia estadu membru g7+ rua agora serve hanesan membru Konsellu Seguransa la permanente,” tenik xefi estadu.
Tuir PR Horta katak, ho estatutu observador, g7+ tenke ativamente dudu ba Konsellu Seguransa no órgaun ONU sira seluk atu sai demokrátiku no responsavel liu.
Iha tinan 15 liu ba, g7+ servisu maka’as hodi aumenta lian nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu, hodi asegura katak sira nia dezafiu no aspirasaun sira rekoñese iha nivel global.
” Ida ne’e sai nu’udar kampiaun ba esforsu pás no estabilidade nian ne’ebé korrije iha na’in nasionál, advokasia ba mudansa ida-ne’ebé la’o dook husi solusaun sira ne’ebé impoin husi li’ur ba aprosimasaun sira ne’ebé reflete duni ita-nia nasaun nia nesesidade sira. Ba ida-ne’e, ha’u hato’o ha’u-nia apresiasaun ne’ebé kle’an liu ba lider sira husi g7+, sira-nia estadu membru sira, liuliu Sekretariadu g7+ ba sira-nia esforsu ne’ebé la iha folin atu avansa kauza noble ida-ne’e. Ita-boot nia dedikasaun halo g7+ la’ós de’it koligasaun, maibé forsa loos ba mudansa, maibé sei iha serbisu barak atu halo,” afirma PR Horta.
Nia dehan, G7+ hatudu ona ninia potensialidade liu husi asesu ba forum polítika xave sira, iha ne’ebé nia tau nia an nu’udar lian kredivel iha diskusaun kona-ba harii dame, kooperasaun dezenvolvimentu, komérsiu, mudansa klimátika, seguransa ai-han, no seluk tan.
Agora ita tenke harii momentu ida-ne’e hodi asegura katak ita-nia advokasia tradús ba reforma reál no ba nafatin ne’ebé fó kbiit ba ita-nia nasaun sira atu forma sira-nia futuru rasik.
Segundu, ita tenke hametin ita-nia solidariedade – tanba ida-ne’e mak forsa loos husi g7+. Solidariedade la’ós de’it prinsípiu ida; ne’e mak baze ba ita-nia reziliensia koletivu, buat ne’ebé fó dalan mai ita atu hamriik hamutuk no aumenta ita-nia lian.
Agora, liu fali tempu uluk, g7+ tenke hakat ba oin hodi apoia estadu membru sira ne’ebé hasoru konflitu ativu.
“Ha’u sei ko’alia liu kona-ba plataforma ida ne’ebé ko’alia diretamente kona ba prioridade sira iha sala ne’e – Global Task Force on Social Protection for Nutrition, ne’ebé Timor-Leste no Xile prezide hamutuk, ho WFP ne’ebé servisu nu’udar Sekretariadu, no hetan apoiu husi g7+. Ita-nia serbisu iha futuru la’ós de’it atu hatudu aten-barani, laran-metin, no vizaun ne’ebé boot liután. Ita labele rezolve estatutu. Ita labele husik ita nia an marjinalizadu iha foti desizaun globál,” sublina Horta.
Tuir PR katak nu’udar membru ativu CPLP, g7+, OMK no lakleur tan sei sai membru ASEAN. Buat hirak ne’e hotu sai posivel, tanba kompromisu ba rekonsiliasaun no vizaun ida ne’ebé fahe ba malu ba prosperidade.
“Esperiénsia sira ne’e forma ita-nia konviksaun katak estadu frajil sira tenke define sira nia dalan rasik ba dame. Tanba ne’e la’ós hakfodak katak Timor-Leste hamutuk ho nasaun sira seluk atu forma g7+, dezafiu ba status no envolvimentu internasionál iha nasaun sira ne’ebé afetadu husi konflitu. Bainhira ha’u hanoin kona-ba g7+, ha’u haree ho klaru ninia nasaun fundador sira nia aspirasaun – nasaun sira ne’ebé tahan ona funu, frajilidade no dezenvolvimentu,” akresenta PR Horta. (lx)