DILI Post-Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão esplika razaun fundamentál dedikasaun naran erói no eroina sira bá repetidór iha Kabu Submarinu, hodi fó-hanoin bá ukun-na’in sira atu serví nasaun no povu ho loloos, tau aas-liu interese povu nian, no haluha tiha interese pessoál.
“Momentu importante ida bá dezenvolvimentu. Karik sira na’in 200.000-resin la mate iha funu laran, ita kala la hetan ukun an ne’e. Ne’e duni, bainhira ita dedika, tau sira-nia naran iha repetidór sira bá kabu submarinu ne’e, ita hotu hakarak rekoñese sira-nia sakrifísiu, hamutuk ho sakrifísiu povu tomak nian mak ita bele hala’o knaar bo’ot hodi hadi’a povu nia moris, hadi’a rai ida-ne’e ninia dezenvolvimentu,” Primeiru-Ministru esplika iha ámbitu serimónia dedikasaun naran erói sira bá repetidór no Branching Unit iha Kabu Submarinu bazeia bá Desizaun Konsellu Ministru (KM) 05 Juñu 2024, ne’ebé hala’o iha Portu Díli, sábadu (22/06/2024).
Lista Heroi no Heroina sira:
1. Repetidór no. R4101 atribui bá eroina Maria Udu Bere “Maria Tapo” nu’udár feto timoroan ne’ebé kaer kilat hodi tiru hasoru inimigu.
2. Repetidór no. R4102 atribui bá eroina Rosa Bonaparte Soares “Muki” nu’udár joven feto ida ne’ebé iha 07 dezembru 1975, hamutuk ho Francisco Borja da Costa ho sira seluk, inimigu óho iha Portu Díli ne’e.
3. Repetidór no. R4103 atribui bá eroina Dulce Maria da Cruz “We-We”, hanesan feto matenek ida no espoza hosi saudozu Sahe.
4. Repetidór no. R4104 atribui bá eróri Fernando de Araújo “Lasama” ne’ebé mate iha tempu ukun an.
5. Branching Unit, atribui bá erói saudozu Agustinho do Espiríto Santo hanesan komandante bo’ot tebtebes, ne’ebé iha kbiit Komanda iha Fronteira Súl. Iha Suai nia kaptura inimigu nia kilat barak tebes, maibé tanba lakohi kumu-liman maka FRETILIN haruka óho tiha nia, tenke rekoñese katak nia nu’udár komandante ida ne’ebé di’ak tebes.
6. Repetidór no. R4301, atribui bá erói José da Silva hanesan sarjentu ida ne’ebé maka iha Aileu, bainhira atu halo insureisaun armada iha Aisirimou hodi dehan katak kria FALINTIL, maibé mós tanba lakohi kumu liman maka FRETILIN óho tiha. Nu’udár Timoroan tenke rekoñese sira-nia hahalok.
7. Repetidór no. R4302 atribui bá erói Venâncio Ramos Amaral Ferraz, nu’udár komandante ida Ainaro-oan. Depoiz de kampaña tinan 1997-1998, inimigu harahun tiha baze apoiu, membru Komité Sentrál FRETILIN (CCF, sigla portugés) barak óho tiha sira, balun mai rende ikus mai sai hotu erói no balun sei moris. Iha tinan 1990, ema oitoan de’it mak iha Ponta Leste buka atu re-organiza, Xanana la’o de’it hale’u Timor no komandante Ferras mak kaer hela Pelutaun rua iha Ainaro ho tán komandante ida iha Same hodi la’o hamutuk ho Komandante em Xefe, la liu ema na’in-500 hodi kontinua funu.
“Saudozu Denis Carvalho da Silva komandante ida mós hosi Lautém. Nia mós komandante di’ak tebetebes kontinua funu. La’o ho ami mai to’o iha ai-laran. Ho sira-nia hahalok sira ne’e maka ita tau iha repetidores, nune’e liu-hosi sira ita hakarak lembra mártire sira no erói hotu-hotu, no populasaun tomak ne’ebé mate iha funu-laran, hodi fó-hanoin mai ita bainhira ita kaer knaar ruma atu servi ida-idak haluha tiha nia an, haluha tiha grupu, família hodi servi rai ho povu ida-ne’e ho di’ak,” Líder nasionál ne’e esplika.
Iha fatin hanesan, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu ho laran haksolok no ho ónra boot, lori Steering Committee ba Infraestrutura Kabu Submarinu no grupu traballu nia naran, hato’o boas vindas bá membru Governu sira ne’ebé prezenta iha serimónia solene “Dedikasaun Naran” Eroi no martír sira ba repetidór sira ne’ebé halo parte, bá kabu submarinu nian.
Okaziaun ida-ne’e, Ministru dehan, la’ós de’it nu’udár eventu importante ida b’a dezenvolvimentu teknolojia no modernizasaun rede telekomunikasaun Timor-Leste nian, maibé mós nu’udár rekoñesimentu ida bá erói sira nia aten brani, dedikasaun no sakrifísiu, ba paíz ne’e nia independénsia no bá Dezenvolvimentu aban bainrua nian.
Konserteza, nia dehan, tanba repetidór ida-ne’e limitadu no iha de’it 8, maka nia deskulpa bá erói no mártir sira hotu, tanba sei labele tau hotu sira-nia naran.
Maski nune’e, nia hatutan, iha duni espíritu ida-ne’e mak Governu hakarak rekoñese no hili hosi sira-nia leet, komandante, funu-na’in no as’wain sira ne’ebé reprezenta liu rihun atus rua ne’ebé fó sira-nia vida ba rai ne’e nia independénsia. Entre sira na’in-8, iha eroina na’in-3 ne’ebé sira-nia naran dedika mós bá repetidór sira ne’e.
“Bá família erói sira hotu ne’ebé marka prezensa ka karik la konsege marka prezensa hotu, ami nia hakruuk no orgullu bá sira hotu,” Ministru ne’e hateten.
Nia fó-hanoin kona-bá diskursu Primeiru-Ministru nian iha okaziaun tomada de pose bá IX Governu Konstitusionál, kompromisu ida hosi kompromisu sanulu resin (17) bá tinan dahuluk governasaun nian, maka “Konklui konstrusaun no instalasaun Kabu Fibra Óptika no garante ligasaun internet ida ho kualidade bá sidadaun sira hotu iha territóriu nasionál”.
Maski prosesu ida ohin, nu’udár prosesu inísiu ida hosi prosesu seluk bá instalasaun nian, maibé nia dehan, Governu kompromete no tuir kalendáriu ne’ebé iha, antes tinan 2024 remata, TL iha ona kabu fibra óptika ida ne’ebé prontu ona hodi oferese internet ho kualidade no lalais bá Timor oan sira.
“Tamba iha okaziaun barak, nu’udár ministru tutela bá asuntu komunikasaun nian, ha’u simu bebeik perguntas kona-bá problema velosidade internet ne’ebé lentu, kustu internet ne’ebé karun, laiha investimentu boot tanba internet la-apoia, laiha opsaun barak bá diversifikasaun ekonómika no seluk tan. Ha’u-nia resposta sempre foka bá opsaun atu halo modernizasaun rede internet liu hosi dada fibra optika tantu liu hosi tasi okos ka hosi rai-maran tuir vizaun hosi planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN 2011 – 2030) no tuir programa IX Governu nian,” nia esplika.
Ho kompromisu ida-ne’e duni maka, Ministru ne’e fiar katak, instalasaun kabu submarinu, la’ós de’it moderniza rede telekomunikasaun TL ne’ebé halo ema hotu iha ligasaun bá malu no bá mundu hodi aproveita telekomunikasaun globál, maibé mós atu hatán bá dezafiu sira rai laran nian, moderniza no dijitaliza administrasaun públika TL nian no tulun ekonomia dijital, permite investimentu seitór privadu, kria servisu barak liu-tán bá joven sira, nu’udár meius ida hodi diversifika liu tán ekonomia no permite kresimentu ekonómiku ida di’ak liu bá rai ne’e.
Ministru Manetelu mos rekoñese apoiu jenerozu no kooperasaun hosi entidade sira ne’ebé involve direta ka indireitamente iha prosesu ne’e tomak hodi bele to’o iha pontu ida ne’e.
Ministru ne’e agradese bá Governu Austrália, Uniaun Europeia, Governu Indonézia, Kompañia Alcatel Submarine Network (ASN), VOCUS no bá ekipa tekniku hotu-hotu bá apoiu Jenerozu iha prosesu ne’e tomak.
Governante ne’e Konklui, ida-ne’e foin prosesu inisiu ida iha rai maran nian, no sei hakat bá faze seluk iha tasi okos liu hosi instalasaun no bá koneksaun iha Darwin, lori steering committee nia naran, Ministru ne’e husu nafatin apoiu entidades tomak nian, nune’e bele konklui proseu ida-ne’e tuir tempu ne’ebé determina ona.
Oras-ne’e daudaun, Ró ASN atraka ona iha Portu Dili tula Kabu Submarinu mai Timor-Leste, no ekipa Steering Committee bá intalasaun Kabu Submarinu Fibra Ótika nian maka Ministra Finansas, Santina José Rodrigues Ferreira Viegas Cardoso, Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), Miguel Marques Gonçalves Manetelu, no Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa.
Tuir kalendáriu, iha loron 24 fulan ne’e ekipa tékniku hahú halo servisu bá instalasaun koneksaun nian no antes tinan 2024 remata Timor-Leste iha ona Kabu Submarinu Fibra Ótika ida ne’ebé prontu ona, nune’e bele fornese internet ho kualidade no lais bá timor-oan sira.
Jornalista:Javelino Da Silva